Turističke strategije često pišu ljudi koji sabiru zbir želja lokalnih čelnika, a rijetko su uistinu inovativni i izvedivi dokumenti koji imaju doticaja s realnošću na terenu. Bitno je da ih provode stručni ljudi, a ne oni koji misle da danas o turizmu svi sve znaju. Ponekad je novo brendiranje turističkih destinacija dio tih strategija, a postoje kako dobri, tako i loši primjeri u praksi.
„Ivanec – Planinarski grad. Zašto? Jednostavno – jer nam pravo na to daje naša tradicija i temelji koje Ivanec ima u povijesti razvoja planinarstva u Hrvatskoj. S druge strane, Ivanec sam sebe označava kao planinarski grad, u uvjerenju da ga upravo taj atribut individualizira i razlikuje od svih drugih gradova u Hrvatskoj pa i šire – pojasnio je Batinić.“ PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI BREND Ivanec – Planinarski grad – Ivanec.hr
Ja sebe označavam kao supermodela, problem je samo što mene drugi tako ne doživljavaju. Hoće li me se s vremenom doživljavati kao supermodela? Neće, ako ne napravim promjenu da izgledam kao supermodel.
Jednako tako, lokacije moraju napraviti izuzetno velike pomake da bi postale i prepoznate (brendirane) turističke destinacije.
„Hrvatsko planinarstvo u svjetskim razmjerima ističe nekoliko povijesnih činjenica i neobičnosti, koje svijetu nisu dovoljno poznate. Hrvat Petar Zoranić Ninjanin napisao je 1536. prvu planinarsku knjigu na svijetu (»Planine«, tiskane u Veneciji, 1569). Iako Hrvati nisu alpski narod i unatoč tome što u Hrvatskoj nema nijednog vrha višeg od 2000 metara, deveti su narod na svijetu koji je osnovao planinarsko društvo, iste 1874. godine kad i Francuzi.„ Iz planinarske prošlosti – Hrvatski planinarski savez (hps.hr)
„Ogulin je za planinare važan jer je odavde 1874. godine započeo razvitak hrvatskog planinarstva i alpinizma. U Zavičajnom muzeju Ogulin smještena je alpinistička zbirka koju su uredili Muzej, HPS i PDS Velebit.“ Ogulin – Hrvatski vrhovi – Hrvatski planinarski savez (hps.hr)
Kako često držim predavanja studentima, tako sam predavao i u sklopu kolegija „Brendiranje turističkih destinacija”, a osim suhoparnog čitanja powerpoint prezentacija volim na konkretnim i životnim primjerima pokazati dobra i loša rješenja iz prakse.
U nastavku donosim nekoliko pitanja koja oslikavaju stanje „planinarstva“ u Ivancu.
Planinarski dom na vrhu Ivančice radi samo vikendom, gdje da planinari/turisti potroše novce i koji sadržaj osim svježeg zraka da konzumiraju?
Što to planinarski grad i njegova ponuda novo nude turistima vezano uz planinarstvo od predstavljanja brenda „planinarski grad“?
Koji je smisao Muzeja planinarstva u Ivancu ako se može razgledati samo uz prethodnu najavu?
Koliko je novih planinarskih staza na Ivančicu napravljeno od 2019.?
Koliko je projekata i kojih osim Muzeja planinarstva realizirano vezano uz razvoj planinarstva u gradu Ivancu?
U konkretnom primjeru mojeg Ivanca, mi smo trenutno na FAZI 5 strategije izgradnje brenda destinacije – još 2019. predstavljen je brend „Ivanec – planinarski“ grad PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI BREND Ivanec – Planinarski grad – Ivanec.hr.
Strategija izgradnje brenda destinacije:
FAZA 1 Istraživanje tržišta, analiza i strateške preporuke
FAZA 2 Razvoj identiteta brenda
FAZA 3 Lansiranje marke, upoznavanje s brendom – komuniciranje vizije
FAZA 4 Implementacija
FAZA 5 Praćenje procjena vrijednosti i povratna veza
Izvor: Oliva, E. i M. Paliaga, Regionalni autohtoni proizvodi hrane u funkciji izgradnje regije, Marko Paliaga, Rovinj, (2015), str. 1
Četiri godine dovoljno je vrijeme da se može napraviti procjena vrijednosti, jer brendiranje nakon određenog vremena mora postići tržišnu vidljivost ili nije provedeno uspješno.
Jednostavnom anketom već na uzorku od 100 ljudi na području RH i pitanjem „Koji grad nosi naziv – planinarski grad“, uvidjeli bi koliko je brendiranje Ivanca promašeno, površno odrađeno, a izuzetno neprofesionalno promovirano.
Još zanimljivije bilo bi vidjeti koliko je novca na sve to utrošeno, ali to je opet priča za sebe; jednako kao i činjenica da je npr. dio građana svoje predmete za Muzej planinarstva darovao dok su neki jako dobro unovčili svoje lokalno kolekcionarsko umijeće.
U nastavku pogledajte video u trajanju od 2 minute i 51 sekunde koji je napravljen u sklopu promocije „Ivanec – planinarski grad“.
Video ima u više od godinu dana od objave oko 4 300 pregleda. Osobno mi se video sviđa jer sam sentimentalno vezan uz svoj grad, ali stručno gledano video izgleda kao dobar uvod u svečanu sjednicu grada gdje se svi dive prezentiranome.
Još jedan video rađen za TZ Ivanca je i „Ivanec u zagrljaju Ivančice i legendi“ koji u više od dvije godine ima oko 1 900 pregleda.
Na Facebook pageu isti videi imaju 6 200 i 9 800 pregleda uz sponzoriranje sadržaja.
Promotivni video danas se mjeri u sekundama, a ne u minutama ali brojke pregleda konkretnih videa govore same o sebi. Video materijali, fotografije, bilo koji promo materijali nemaju apsolutno nikakav smisao ako ne dođu do ciljane skupine. Nije smisao ovih videa da ih vidi pola stanovnika grada Ivanca, nije smisao videa da se mi pohvalimo – to je moj grad, jer smo emocionalno vezani; već da postigne tržišnu vidljivost i donese novi turistički promet. Danas imate bezbroj mogućnosti da ovakvi videi i fotografije dostignu milijunski reach, ali to treba prepustiti stručnim osobama.
Ne postoje dva jednaka pristupa i ne postoji jedinstvena formula uspjeha, ali u svakom je slučaju važna svjesna i planska aktivnost usmjeravanja razvoja na određenom prostoru i shvaćanje destinacije kao turističkog proizvoda, za koji je iznimno važna tržišna konkurentnost, a na čijem održavanju treba neprekidno raditi.
Postojanje planine u blizini ne znači da grad mora biti prepoznat kao planinarski ili postojanje bajera ne znači da će grad biti prepoznat kao ribolovni centar. Ivanec nudi pregršt mogućnosti da bude prepoznatljiva outdoor destinacija, ali to je samo jedan od elemenata koji je trebao biti prepoznat u FAZA 1 (Istraživanje tržišta, analiza i strateške preporuke) brendiranja.
Na kraju, htjeli mi to priznati ili ne, male turističke zajednice bez udruživanja i smislenih udruženih projekata (poput klastera nekih otoka) neće postići dovoljnu prepoznatljivost, a samim time i relevantan turistički promet. Moderni turisti kada dođu npr. na otok Hvar, ne žele vidjeti samo Jelsu, već što više sadržaja koji ih zanima, a nudi se na cijelom otoku, pa tako i na području Starog Grada, Vrboske, Hvara, Sućuraja, Zavale…
Ivanec – planinarski grad ili Ivanec – dobar primjer lošeg brendiranja, pokazat će vrijeme, ali uvijek će biti predivan grad „Poleg jedne velke gore“.