Besprijekorne odore, vojničko držanje, disciplina tijekom nastupa i želja za održavanjem tradicije te neizostavni crveni rubac oko vrata, sve to ima Kravat pukovnija, koja već 12 godina izvodi program smjene straže i ophodnje na zagrebačkim ulicama. Smjena straže jedna je od najatraktivnijih turističkih manifestacija u Zagrebu, a održava se svakog vikenda i blagdanima do polovice listopada.
Prvu ovogodišnju ceremoniju, već tradicionalno, Kravat pukovnija izvela je velikom smjenom staže i ophodnje na Uskršnji ponedjeljak, te tako otvorila sezonu. Sezonu zatvaraju 18. listopada, na Dan kravate. Sigurno ste barem jednom vidjeli da skulpture u Zagrebu nose kravatu oko vrata. Crveni rubac oko vrata na skulpture stavljaju članovi Počasne satnije Kravat pukovnije kako bi očuvali tradiciju kravate, kao hrvatske kulturne baštine. Postavljanje kravata skulpture odvija se upravo spomenutog 18. listopada, na sam Dan kravate.
Kako je započela priča o Kravat pukovniji?
I cijela priča Počasne satnije Kravat pukovnije zapravo je počela zbog kravate. Marijan Bušić, ravnatelj i osnivač neprofitne ustanove Academia Cravatica (AC) htio je očuvati hrvatsku tradiciju, ali i aktualizirati povijesne početke kravate te je u srpnju 2010. održana prva smjena straže i ophodnja Počasne satnije Kravat pukovnije u Zagrebu. Sama odora koju nose članovi Počasne satnije Kravat pukovnije replika je one koje su hrvatski vojnici nosili u Tridesetogodišnjem ratu u 17. stoljeću. Odore se tijekom Tridesetogodišnjeg rata nisu mijenjale, no imale su ljetnu i zimsku varijantu.
U tom su ratu Hrvati na svojim odorama nosili rubec, svilenu maramu, najčešće crvene boje, koja je bila svezana u specifičan čvor, a postavljena iznad gurtne koja nosi plašt. Bila je to preteča današnje kravate. Hrvatski vojnici tijekom Tridesetogodišnjeg rata ratovali su i na strani Francuza, a posebno su se dojmili kralja Luja XIV, koji ih uvodi u svoju osobnu pratnju, a njihov rubac prihvaća kao modni detalj i ustrojava elitnu konjaničku pukovniju Kraljevskih Hrvata. Kravat pukovnija je naoružana kao u 17. stoljeću. Članovi nose konjičku sablju, bodež, pištolj, ali i palaš, poznatiji kao poljski jednobridni mač i panceršteher, četverobridni mač za probijanje oklopa.
Program
Svoj program Počasna satnija Kravat pukovnije započinje ceremonijom pregleda oružja te postavljanjem prve straže. Cijela ceremonija izgleda zaista impresivno. Počasna garda sastoji se od 17 vojnika (13 pješaka i četiri konjanika), no Počasna satnija Kravat pukovnije broji mnogo više članova. Ni sami ne znaju točan broj članova zbog česte rotacije, ali i mnogih veterana koji su i dalje počasni članovi, ali ne sudjeluju u ceremonijama. Pretpostavlja se, ipak, da imaju 40 aktivnih i 35 pričuvnih pripadnika.
Među pripadnicima Počasne satnije Kravat pukovnije nalazi se i nekoliko žena, a zanimljiv je njihov način odabira novih članova. Naime, novake biraju grahom. Svaki član ima dvije vrste graha, crni i bijeli koje dodjeljuju novacima. Novak koji dobije najveći broj bijelog graha postaje novim pripadnikom Počasne satnije Kravat pukovnije.
Osim u sezoni, jedna se ceremonija već tradicionalno izvodi na Novu Godinu, a često Počasna satnija Kravat pukovnije odlazi na razna gostovanja, diljem Hrvatske i Europe, a posebno ih veseli gostovanje na Sinjsku alku. Cijela ceremonija smjene straže i ophodnje traje nešto više od sat vremena, a izvodi ga Academia Cravatica (AC) u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba. Program je nešto drugačiji, ovisno o danu vikenda kojim se izvodi. Subotnja ruta započinje na Katedralnom trgu, ispred Gospinog kipa, dok je nedjeljna ruta, već tradicionalno rezervirana za Trg svetog Marka. Koju god rutu izabrali, uživat ćete u ovoj sjajnoj izvedbi i dašku prošlosti koji donosi. Treba napomenuti da se, u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, program smjene straže i ophodnje ne održava.
Osim ceremonije Kravat pukovnije na samom Markovom trgu možete na određene datume prisustvovati s smjeni straže pripadnika Počasno-zaštitne bojne koji imaju predivnu i uočljivu crvenu odoru.
Naslovna fotografija: Domagoj Sever