Glas žena u sportu projekt je kojega inicirala Morana Paliković Gruden, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova i predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza.
Cijela priča krenula je kada je Agencija za elektroničke medije objavila rezultate studije koja je pokazala da se u sportskim vijestima triju nacionalnih televizija o ženskom sportu govori manje od 5 posto ukupnog vremena posvećenog sportu. Poražavajuće, to svi znamo, no Paliković Gruden ne zadovoljava se tek člankom u novinama ili viješću u elektroničkim medijima. Treba pokrenuti nešto veliko. Vrlo brzo odriče se financijskog dijela nagrade „Žene i sport“ koju joj dodjeljuje Međunarodni olimpijski odbor za 2019. godinu i preusmjerava ga za pokretanje novog projekta u području ravnopravnosti spolova u sportu. Cilj je povećati medijski interes, medijsku pismenost i zastupljenost ženskog sporta u medijima te ukinuti negative rodne stereotipe u sportu u medijima i kroz medije.
“S obzirom na to da sam imala iskustvo rada na projektima iz područja sporta, ali i javnih politika koje su se ticale žena, koristila sam nove alate koje sam proširila s tehnološkim i tehničkim izazovima koji su se pojavili u međuvremenu. Za projekt sam predložila program koji je sadržavao pripreme žena za komunikaciju s medijima, posebno elektroničkim medijima, a uključila sam i društvene mreže kao novi kanal.
Članice radionica prolaze rad s kamerom na način da se simulira pressica, zatim kratki intervjui u mix-zoni odmah nakon izlaska s terena i potom slijedi analiza uz nastojanje na poticanje da one same pronađu što misle da bi trebalo promijeniti ili poboljšati. Uz to, projekt ”Glas žena u sportu” sadrži informiranje o stereotipima te analizu društvenih mreža i način na koji ih se treba koristiti za promociju vlastitih sportskih rezultata, ali i života izvan sporta”, ističe Morana Paliković Gruden.
Odrađeno je 6 radionica diljem Hrvatske, kakva je povratna informacija polaznica?
“Povratna informacija je jako dobra. Nadamo se da ćemo nastaviti te radionice i da će se one pretvoriti u jedan radni materijal koji će im pomoći da steknu sigurnost. Želimo da se njihov glas jače čuje i inicirat ćemo još istraživanja i rasprave o zanemarivanju ženskog sporta u javnim medijima. To je jako važno, ne samo zbog njihove prezentacije u medijima, već i zato da pokušamo zadržati te mlade žene u sportu i potaknuti ih da poslije karijere ostanu u sportu.”
Morana Paliković Gruden u svojoj je karijeri inicirala mnoge velike projekte, a Glas žena u sportu jedinstven je u cijeloj Europi i po uzoru na njega danas ostale zemlje kreću s realizacijom sličnih projekata s ciljem podizanja svijesti o važnosti ženskog sporta.
“Putujući po svijetu tijekom karijere shvatila sam da premalo radimo zajednički i zato sam u projekt pozvala Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatski paraolimpijski odbor, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma i sporta. Uvjerena sam da zajednički možemo raditi konkretnije i time napraviti puno više.
Agencija za elektroničke medije svojedobno je napravila istraživanje koje je pokazalo da ženskog sporta u elektroničkim medijima ima manje od 5 %. Istraživanje o društvenim mrežama u tom smjeru nitko nije napravio, a to nam je udarna tema. Društvene mreže su danas jedan otvoren prostor koji funkcionira bez urednika, mnogi se loše snalaze i trebalo bi jače i jasnije educirati o tom području. Smatram da je projekt “Glas žena u sportu” novina po tome što radimo svi zajedno i ponosna sam što sam to uspjela uz potporu Hrvatskog olimpijskog odbora i Komisije za ravnopravnost spolova u sportu. Uz to, što više tih radionica radimo primjećujem da interes na lokalnoj razini raste. Čini mi se da su baš te vježbe s kamerom privukle veliki dio polaznica, jer tako vide kako se stvara vijest i uče kako poboljšati svoj nastup, a istovremeno ta znanja mogu koristiti i na društvenim mrežama.
Ovo je prvi put da sam u radionice uvela i muški dio tima. Duboko sam uvjerena da pitanje ravnopravnosti spolova i sposobnosti sportašica da zauzmu adekvatan dio prostora u sportu, nije samo žensko pitanje. Na tome trebamo raditi svi jednako.”
Morana Paliković Gruden, inicijatorica projekta “Glas žena u sportu” u moru nagrada za svoj rad tijekom karijere, nedavno je primila još jednu, nagradu za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora.
“Jako sam ponosna i drago mi je zbog nagrade. Kad sam se počela s time baviti u sportu, to je bilo pomalo čudno. Smatralo se da je u sportu sasvim svejedno osvaja žena zlato u svojoj kategoriji ili muškarac u svojoj. Rekla bih da je sport prvenstveno tu da napravi jedno okruženje u kojem se jednako broje žene i muškarci i mladi i djeca. Međutim, važno je okruženje, a ono mora biti prijateljsko prema ženama, jer inače će sport izgubiti. Tko će biti bolji, postizati bolje rezultate, osvajati više medalja i hoće li to biti u olimpijskom ili neolimpijskom sportu, to je nešto što ne možete prognozirati niti znati. I zato je sport zanimljiv, jer ta dinamika omogućava da se ravnopravnost najviše približi idealu, a to je 50:50. Idemo ususret Parizu i cijela promocija Olimpijskih igara 2024. je bazirana na 50 % participacije oba spola. Francuska je upravo i prva zemlja u Europi koja vodi ističe važnost ravnopravnosti spolova u sportu i jako su posvećeni tomu, a iza njih bih još izdvojila i Ameriku.”
Jeste li zadovoljni dinamikom kojom napredujemo po pitanju ravnopravnosti spolova?
“Sigurna sam da će ravnopravnost spolova u sportu ići najbrže. Imam puno iskustva i mislim da su sportske organizacije najprilagodljivije u tom smislu. Primjerice, treneri se nikada neće odreći talentiranije i kvalitetnije sportašice u korist sportaša ako vide da će one postizati bolje rezultate. To treba prenijeti na ekipni sport, pa na neolimpijske sportove i treba malo odmaknuti od rezultata i slave i pružiti šansu da se baza poveća.”
Mate Parlov: “Kako me to možete pitati? Ne mogu je biti nacionalist, ja sam svjetski prvak!”
Morana Paliković Gruden otvorila je 2019. godine jednu koju je prepoznala i Europska unija. Danas EU financira brojne projekte, a jedan od njih je nama vrlo zanimljiv i blizak – “Women4Sport” Erasmus + čiji je koordinator Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, a uz Verlab Institut, Olimpijski komitet Albanije, Crnogorski olimpijski komitet, Olimpijski komitet Slovenije, nevladinu organizaciju “BRAVO” BiH, Hrvatski olimpijski odbor partner je u tom projektu.
“Women4Sport” izuzetno je važan jer potiče i promovira ravnopravnost žena u sferama top menadžmenta i rukovodećih pozicija olimpijskih komiteta u zemljama Zapadnog Balkana. Uvjerena sam da je važno da radimo na takvim projektima i zbog toga uvijek stimuliram na uključivanje, jer samo tako možete nešto napraviti i dobiti nove ideje. Morate stalno otvarati nova vrata, nove prozore kako biste skupili nove ljude. S obzirom na to da sport dugo nije imao “provjetravanje” na tu temu, mislim da će u kratko vrijeme donijeti veliku količinu novih tema. Generacije će dati nova iskustva i to vodi jednoj novoj kvaliteti.
Ima jedna sjajna rečenica jednog od naših najvećih sportaša svih vremena, Mate Parlova, koju često koristimo kada govorimo o toj temi. Svojedobno kad su ga pitali je li nacionalist, s obzirom na to da dolazi iz ovih krajeva i na činjenicu da je cijelu svoju karijeru napravio u Istri gdje to nije tako udomaćeno, on je na to odgovorio: “Kako me to možete pitati? Ne mogu je biti nacionalist, ja sam svjetski prvak! Upoznao sam svijet i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život.”
I to stvarno jest. Kad dođete u poziciju da se borite s cijelim svijetom ili dođete na Olimpijske igre, i pritom ne morate postati prvak, to je najveća čast koju možete doživjeti. Zato je vrlo važno da vam sredina iz koje dolazite daje osjećaj i potporu da to možete koristiti za svoje ideje i svoj sport. Tada postajete nešto što je svijetu važno, zaključila je Paliković Gruden.
Naslovna fotografija: Renato Branđolica