Zimsko računanje vremena počinje noćas, 27. listopada pomicanjem za jedan sat unatrag, odnosno 3:00 računat će se kao 2:00.
Pomicanje sata uobičajeno je u mnogim državama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, iako se puno polemizira ima li smisla uopće mijenjati vrijeme, odnosno pomicati satove. Također, postoje dvojbe koje je računanje vremena bolje, zimsko ili ljetno. U svakom slučaju, Hrvatska za sada ostaje pri mijenjanju dvaput godišnje, zadnji vikend u listopadu i zadnji u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena.
Zašto pomičemo sat?
Benjamin Franklin još je davne 1784. predložio mijenjanje vremena, jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti što tada nije prihvaćeno. Tek početkom 20. stoljeća i to zbog velike uštede energije koja je imala značajan financijski faktor uvodi se pomicanje sata. Prvi ga prihvaćaju Nijemci, a potom i Britanci, Francuzi i mnogi drugi nakon njih. Kod nas se pomicanje sata uvodi u vrijeme Austro-Ugarske, prvi put 1916. godine.
Ljetno računanje vremena koje danas nosi međunarodnu oznaku DST – “Daylight Saving Time”. Uvedeno je tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Nakon završetka Drugog svjetskog rata države u SAD-u nastavile su računanjem ljetnog vremena, dok druge nisu, pa nastaje konfuzija. Konačno, Američki kongres tome staje na kraj 1966. godine kada ljetno računanje vremena postaje tamošnja standardna praksa.
Pomicanje sata nije dobro za zdravlje, pa zašto to onda radimo?
Pomicanje sata danas više nema nikakvog smisla, a posebno u vidu uštede energije, dok znanstvenici upozoravaju da ono ima štetan utjecaj na zdravlje. Istraživanja pokazuju da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Stoga, ima li smisla riskirati zdravlje dok je s druge strane ušteda energije zanemariva?
Dnevna svjetla na vozilima moraju biti upaljena i danju
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u razdoblju zimskog računanja vremena na motornom vozilu za vrijeme vožnje moraju danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Također, i vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. Vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu.
Ljetno računanje vremena u 2024. godini završava 27. listopada 2024. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s, izvijestili su iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo.