Plaža Sakarun na Dugom otoku jedna je od najljepših plaža na svijetu. I ne, nije to naš subjektivni dojam. Ova plaža toliko očarava svojom ljepotom da je svojedobno svrstana među 10 najljepših na svijetu. Hrvatski Maldivi, jadranski Karibi, raj na zemlji, imena su koja najbolje opisuju ljepotu Sakaruna ili Saharuna, kako ga još zovu.
I zaista, tirkizno more i bijeli pijesak dat će vam dojam kao da ste na nekoj dalekoj destinaciji. Uvala je smještena sa sjeverozapadne strane Dugog otoka, najvećeg otoka sjeverno-dalmatinske skupine dužine 45 km. Uvala Sakarun ukupno je dugačka 800 metara i zatvorena s tri strane što ju čini sigurnom i mirnom, pa je omiljena među nautičarima. Ovdje je za njih moguće sidrenje na postavljenim bovama za vez. Sakarun je otvoren prema jugu, pa kad ovdje zapuše jugo nautičari ju izbjegavaju. S druge strane, valovi će razveseliti najmlađe kojih je uvijek puna plaža s obzirom na to da je idealna za obitelji s djecom. Posebno jer okružena borovom šumom čija je hladovina spas u poslijepodnevnim satima.
Pijesak, plitko i toplo more čine ju savršenom za privikavanje na more, učenje plivanja i zabavu u plićaku. Iako je plaža divlja što ju i čini tako posebnom, mjesta za okrepu ima. Na svakom kraju uvale nalazi se caffe bar s osvježavajućim pićima i fast food, a možete unajmiti suncobran i ležaljke.
Kako do Sakaruna i što još posjetiti?
U blizini Sakaruna svakako vrijedi vidjeti svjetionik Veli Rat izgrađen 1849. godine. Visok je 42 metra i najviši je svjetionik na Jadranu. Osim po visini prepoznatljive je žute boje na koju je prema usmenoj predaji, utrošeno 100 000 žumanjaka. U dvorištu svjetionika je kapelica sv. Nikole, sve traženije mjesto za organizaciju romantičnih vjenčanja, a svjetionik nudi i apartmanski smještaj.
Izleti brodom u vlastitom aranžmanu ili organizirani, najbolji su način za posjet Sakarunu, a na putu do uvale možete i roniti oko ostataka potopljenog broda.
Odlučite li na Sakarun doći cestom, tada vam preporučujemo vožnju vlakićem koji iz mjesta Božava vozi svakih sat vremena.
Sakarun, rajska plaža koju obožava jugo
Fotografije Sakaruna, jadranskih Kariba, kako ga odmilja zovu, godinama obilaze svijet i redovito su u samom vrhu lista najljepših plaža na svijetu. S pravom. No, s obzirom na njezinu otvorenost jugu, ovaj vjetar ga preko noći može pretvoriti u nešto sasvim drugo. Olujno jugo na obalu će izbaciti velike količine posidonije, što kod dijela turista izaziva nevjericu u odnosu na fotografije zbog kojih dolaze na jednu od najljepših plaža svijeta. No, treba istaknuti da posidonija nije smeće štetno za okoliš, već naprotiv. Posidonija su morska pluća, morska cvjetnica koja živi samo u Sredozemnom moru i stvara livade, prave podmorske šume i čuva bioraznolikost našeg mora.
Što se točno događa s posidonijom objasnila je direktorica Turističke zajednice općine Sali Ivana Čarić:
– Sakarun je vrlo specifičnog položaja, pa nam vrlo često zadaje “glavobolje”. Njegova okrenutost prema jugu, izloženost otvorenom moru te veliki utjecaj plime i oseke može njegov izgled promijeniti preko noći. A budući da je i zaštićen kao Značajni krajobraz (JU Natura Jadera upravlja tim područjem) nisu dozvoljene intervencije na tom prostoru, objašnjava Čarić.
– Provedene su studije u sklopu projekta POSBEMED2 u suradnji s Geološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te je izrađena geomorfološka analiza uvale Sakarun, u sklopu koje je između ostalog bila tema i važnost posidonije (lažine) na plaži. Donesen je prijedlog/zaključak da se ne otklanja kompletna posidonija sa Sakaruna, budući da ga ona štiti od erozije. Može se skloniti 2/3 nakupljene trave u predsezoni te se ista treba vratiti na Sakarun u 10. mjesecu, jer su najveći utjecaji na plažu (vjetrovi i sl.) upravo u zimskim mjesecima.
– Nama je iskreno, najvažnije da na Sakarunu nema smeća, a što se tiče posidonije, ona nekome smeta, nekome ne. Bitno je da se o tome piše, tako da ljudi ne budu iznenađeni kada dođu na Sakarun, dan nakon orkanskog juga. I kako Sakarun nije registrirana plaža, već uvala, i kako se mi borimo i zalažemo da ne bude previše komercijalizirana, već da zadrži dašak “divljega”, malo posidonije ne škodi, zaključuje direktorica TZO Sali Ivana Čarić.
I zaista, čar Dugog otoka je upravo u prirodnim fenomenima, a Sakarun neka ostane divlji, neukrotiv i predivan za sve one koji razumiju snagu prirode.
Fotografije: Boris Kačan, TZO Sali