Službeni policijski psi MUP-a RH dobili su svoje mjesto u Spomengaju, groblju za kućne ljubimce u Zagrebu.
Tamo su položeni posmrtni ostaci službenih pasa uginulih u protekle tri godine. Psi su nakon smrti kremirani, a sada su urne s njihovim pepelom pohranjene na način na koji ti psi to zaslužuju.
Riječ je o osam pasa: Belli, Gabonu, Beti, Donu, Zari, Pokitu, Conanu i Lakiju. Ti su psi korišteni za detekciju eksploziva, zaštitu državne granice, graničnu kontrolu, traganje te napadačke namjene.
U Spomengaju će kada za to dođe vrijeme, biti pohranjeni i posmrtni ostaci danas aktivnih te umirovljenih službenih pasa MUP-a. Trenutačno je u Hrvatskoj aktivno 150 službenih policijskih pasa.
„Po uzoru na mnoge druge europske i svjetske policije koje raspolažu grobljima za službene pse, pokrenuli smo inicijativu o ustrojavanju groblja za službene policijske pse u našoj zemlji. Ovime službenim psima odajemo počast za njihov doprinos radu Ministarstva unutarnjih poslova, zaštiti života i sigurnosti građana te očuvanju i podizanju razine opće sigurnosti“, kazao je Ivan Križić, pomoćnik voditelja Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa.
MUP prema službenim psima gaji poseban odnos, a zahvaljujući grobnom mjestu na čijoj nadgrobnoj ploči stoji „Službeni psi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske”, briga o njima postaje u potpunosti zaokružena.
Službeni policijski psi nakon umirovljenja najčešće ostaju sa svojim vodičima koji ih udomljuju.
„S obzirom na to da su vodiči sa svojim službenim psima dugogodišnji kolege i partneri 24 sata dnevno te da većina službenih pasa živi u domu policijskih službenika, službeni psi nakon umirovljenja zapravo postaju kućni ljubimci i mnogi ih vodiči smatraju članovima svojih obitelji. U obitelji policijskog službenika pas nastavlja svoj život mnogo manjim intenzitetom i uz zasluženi mir. Uginuće službenog psa jako je težak trenutak kako za samog policijskog službenika, tako i za članove njegove obitelji koji se vežu uz psa koji je godinama bio dio njihovih života“, rekao je Miroslav Puž, voditelj Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa.
Vodičima službenih pasa i drugim policajcima koji su se s tim psima družili svakodnevno, te članovima obitelji vodiča, drago je što dobivaju mjesto na kojem će se moći prisjećati pasa koji više nisu kraj njih.
„Službeni psi čiji su posmrtni ostaci pohranjeni u Spomengaju, živjeli su i radili u raznim dijelovima Hrvatske. Ponosni smo što upravo u Zagrebu dobivaju zajedničko mjesto na kojem će njihovi vodiči te ljudi s kojima su službeni psi živjeli nakon svojeg umirovljenja, moći gajiti spomen na voljene životinje. Ovo mjesto podsjetnik je i svima nama na vrijednost tih plemenitih životinja. Njihov je život bio u službi naše sigurnosti“, istaknula je Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Kako bi se službeni psi MUP-a pripremili za svoje zadaće, obučavaju se između šest i devet mjeseci u Centru za obuku vodiča i dresuru službenih pasa na Policijskoj akademiji Prvi hrvatski redarstvenik.
„Uloga službenih pasa u Ministarstvu unutarnjih poslova sve je važnija što se očituje kroz širok spektar namjena za koje se službeni psi koriste. Tih je namjena iz godine u godinu sve više. Uz standardne namjene i linije rada među kojima su detekcija droga i eksploziva, detekcija novčanica, zaštita državne granice i granična kontrola, napadačka namjena i praćenje ljudskog traga, tu su i neke nove linije rada kao što je linija rada kriminalističkih istraživanja. Ona obuhvaća pse za detekciju zapaljivih tekućina koji se koriste prilikom očevida na mjestu požara, pse za detekciju uzoraka humane krvi i sperme te pse za detekciju oružja i ispaljenih čahura što se koristi kod istraživanja najtežih kaznenih djela. Uz redovne operativne zadaće službeni se policijski psi koriste i u promidžbene i edukativne svrhe kroz razne prezentacije i radionice, posjete djece školske i predškolske dobi te djece s poteškoćama u razvoju“, kazala je Mirjana Abramović, zamjenica načelnika Policijske akademije Prvi hrvatski redarstvenik.
U šest godina koliko postoji, Spomengaj, krematorij i groblje za kućne ljubimce, zaprimio je tri tisuće tijela životinja. Građani najčešće naručuju kremaciju tijela ljubimaca nakon čega preuzimaju urne s pepelom. Neki posmrtne ostatke svojih ljubimaca pohranjuju na groblju.
„Grobno mjesto službenih pasa MUP-a prvo je grobno mjesto koje koristi neka državna institucija. Ponosni smo na tu činjenicu, ali i otvoreni prema drugim institucijama i organizacijama u čiji su rad uključene životinje koje smatramo i kućnim ljubimcima“, rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba na koju se naslanja rad Spomengaja.
Tomislav Baća, voditelj Spomengaja, dodao je da je briga o tome gdje leže posmrtni ostaci kućnih ljubimaca novi civilizacijski doseg. Zbog toga se ljudi starijih ljubimaca sve više raspituju o tome što učiniti kada će se morati rastati od bića koje ostavlja dragocjen trag na njihovu životu.
Fotografije: ZOO Grada Zagreba
Fotografije: Tea Plećaš – MUP