Tijekom znanstvenog projekta Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području Nacionalnog parka Krka otkriveno je čak jedanaest vrsta gljiva koje do sada nisu bile zabilježene u Hrvatskoj, a među njima i cijeli jedan novi rod, što je iznimno vrijedan doprinos poznavanju i zaštiti gljiva naše zemlje.
Projekt su proveli istaknuti hrvatski mikolozi dr. sc. Željko Zgrablić, dr. sc. Armin Mešić, dr. sc. Zdenko Tkalčec, dr. sc. Ivana Kušan i Neven Matočec, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka. Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost gljiva u najvažnijim šumskim staništima Parka.
„U vremenu u kojem svjedočimo ubrzanom nestanku brojnih vrsta svaki novi znanstveni pronalazak iznimno je važan. Ovaj projekt još jednom potvrđuje važnost kontinuirane suradnje Nacionalnog parka Krka i znanstvene zajednice, kao i značaj sustavnih istraživanja i inventarizacije prirodnih vrijednosti. Takva istraživanja ne samo da proširuju znanstvene spoznaje, već su i temelj za kvalitetno upravljanje, očuvanje prirode i dugoročnu zaštitu bioraznolikosti“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica.
Nove vrste gljiva u Nacionalnom parku Krka
Terenska istraživanja trajala su jedanaest dana, a provedena su na devetnaest različitih lokaliteta u različitim godišnjim dobima, od proljeća do jeseni, kako bi obuhvatila što veći broj vrsta. Ukupno su zabilježena 184 nalaza gljiva, a taksonomski je određena 101 vrsta iz dvaju najvećih odjeljaka gljiva: bazidiomiceta i askomiceta.
Posebnu vrijednost istraživanju daje činjenica da je, osim novih vrsta za Hrvatsku, devet pronađenih vrsta uvršteno na Crveni popis gljiva Hrvatske, dok ih je osam zakonom strogo zaštićeno, što je još jedna potvrda iznimne očuvanosti prirodnih staništa Nacionalnog parka Krka.
Među najčešće pronalaženim vrstama bile su i gljive poznate široj javnosti, poput lisičarke (Cantharellus pallens), ali i brojne druge vrste koje imaju ključnu ulogu u funkcioniranju šumskih ekosustava. Gljive nastanjuju gotovo sve ekosustave na Zemlji, a u kopnenim ekosustavima imaju nezamjenjivu ulogu jer razgrađuju mrtvu organsku tvar i omogućuju kruženje hranjivih tvari u prirodi. Mnoge od njih tvore i simbiotske veze s biljkama, poznate kao mikoriza, koje poboljšavaju kvalitetu tla i jačaju otpornost cijelog ekosustava. Njihovim nitastim tijelom (micelijem) hrane se brojni sitni organizmi u tlu, a njihova plodišta važan su izvor hrane za mnoge životinjske vrste.
Naslovna fotografija: Željko Zgrablić