Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj.
Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
77. rođendan NP Plitvička jezera
Upravo zato, danas obilježavamo 77. rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera i 47 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Ovo obilježavanje slavi neizmjernu ljepotu i vrijednost Plitvičkih jezera, dok istovremeno odaje priznanje svim naporima koji su uloženi u očuvanje ovog neprocjenjivog prirodnog blaga Republike Hrvatske.
Plitvička jezera – 16 imenovanih i brojna manja, kaskadno poredana jezera
Jezerski sustav Plitvičkih jezera čini 16 imenovanih i brojna manja, kaskadno poredana jezera. Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta, jezerski sustav podijeljen je na Gornja i Donja jezera.
Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak čine dvanaest Gornjih jezera, formirana na nepropusnim dolomitima. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera, nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi, usječena u uski kanjon strmih padina. Donja jezera čine Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Sustav Plitvičkih jezera završava impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.
Akademik Ivo Pevalek jedan je od naših najboljih i međunarodno priznatih istraživača flore, osobito algi, gljiva i biljaka sedrotvoraca. Predlagatelj je osnutka Nacionalnog parka Plitvička jezera (još 1920.g. je u Berlinu održao predavanje o potrebi zaštite prirode na Plitvičkim jezerima). Obzirom da je svojim autoritetom u mnogome, pridonio maksimalnom mogućem očuvanju Plitvičkih jezera te su ona najvećim dijelom, njegovom zaslugom proglašena nacionalnim parkom, u znak zahvalnosti i priznanja, na Galovačkoj barijeri podignuta mu je spomen ploča. Zaslužan je za promoviranje zaštite prirode. Godine 1975., osnovana je Znanstvena stanica „Ivo Pevalek“ , a 2003. g., novoizgrađeni Znanstveno stručni centar „Dr. Ivo Pevalek“, imenovan je po njemu. Njegove riječi jasno oslikavaju jedinstvenost i neponovljivost Plitvičkih jezera, koja su izvor neizmjernog ponosa za sve nas.
Fotografije: Arhiva NP Plitvička jezera