PwC Hrvatska i Hrvatski olimpijski odbor (HOO) predstavili su rezultate osmog izdanja PwC-ova globalnog istraživanja o sportu, koje donosi ključne uvide u stanje i buduće trendove sportske industrije u Hrvatskoj i svijetu. Istraživanje, koje je obuhvatilo 411 ispitanika iz 46 zemalja, uključuje i doprinos 48 stručnjaka iz Hrvatske, čime su hrvatski rezultati postali važan dio ove prepoznate globalne analize.
PwC-ovo istraživanje pruža jedinstven uvid u stanje sportskog sektora kroz šest ključnih tema: ulaganja u sport, umjetna inteligencija (AI), ženski sport, organizacija velikih događaja, uloga države i komercijalni modeli.
Prema rezultatima istraživanja, 74 % hrvatskih ispitanika vjeruje da će investitori nastaviti ulagati u prestižne sportske brendove, događaje i sadržaje, poput vrhunskih liga i timova, dok ih isto toliko smatra da su potrebni novi komercijalni modeli kako bi se privukla institucionalna ulaganja.

Rezultati pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek prisutna nedovoljna zainteresiranost privatnog kapitala za ulaganja u sport te se još uvijek najviše investicija očekuje od državnog kapitala ili trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, uz naglašenu zainteresiranost samo za najbolje lige i ekipe, te medijski atraktivne događaje. Pritom su najaktivnije korporacije čiji su proizvodi i usluge vrlo bliski sportskoj publici.
Čak 95 % organizacija u Hrvatskoj nema strategiju za implementaciju generativne umjetne inteligencije (eng. GenAI), unatoč njenom potencijalu za poboljšanje iskustva navijača i analizu podataka.
Kad je u pitanju ženski sport, hrvatski stručnjaci optimistično gledaju na rast ženskog sporta, pri čemu 78 % ispitanika predviđa dvoznamenkasti rast prihoda u narednih 3 do 5 godina, ali ističu potrebu za većom medijskom vidljivošću i ravnopravnijim financiranjem. Očekuje se, također, potpora i inicijative državnih institucija, kao i poboljšanja u zakonskim okvirima, naročito za veće uključenje žena u upravljanju i trenažnim procesima. Međutim, i dalje postoji veliki nesrazmjer u financiranju ženskih sportskih klubova u odnosu na muške klubove.
Ne manje važno, financijski izazovi glavni su razlog zbog kojeg 42 % hrvatskih ispitanika smatra da je organizacija velikih sportskih događaja otežana. Istovremeno, 74 % podržava modele suorganizacije na više lokacija kao održivo rješenje.
Na pitanje o ulozi države u sektoru sporta i kvaliteti strategije razvoja sporta, samo 19 % hrvatskih sudionika ocjenjuje strategiju razvoja sporta državnih institucija kao dovoljno kvalitetno osmišljenu. Glavni prioriteti uključuju promociju javnog zdravlja i nacionalnog identiteta, dok je podrška privatnim ulaganjima ocijenjena kao nedovoljna.
Prilikom predstavljanja rezultata, John Gašparac, partner u Odjelu revizije i računovodstvenog savjetovanja, PwC Hrvatska, je naglasio:
– Rezultati istraživanja pokazuju da su inovacije i strateška ulaganja ključni za budući razvoj sportskog sektora. Hrvatski doprinos ovom globalnom istraživanju osigurava potreban lokalni kontekst koji pomaže identificirati specifične izazove i prilike. Vidljivo je da se i u Hrvatskoj traže novi komercijalni modeli financiranja sporta, očekuje pomoć medija s još većim uključivanjem žena u sport i ističe svjesnost nedovoljnog korištenja i planiranja korištenja umjetne inteligencije u svim područjima sportskog sektora koji svakodnevno evoluira. Također, otvara se dodatan prostor za strateško promišljanje države, kompanija i pojedinaca u želji za potrebnim pozicioniranjem ove važne industrije čiji su potencijali neosporni.
Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša u svom je obraćanju istaknuo:
– Ova vrlo interesantna tema govori o sportu na sasvim drugačiji način. Govori o sportu kao industriji, što je apsolutna činjenica, ako uzmemo u obzir strukturu BDP-a Europske unije s udjelom sporta od 2,2 % ili oko 300 milijardi eura. Uz to, gotovo šest milijuna ljudi radi izravno u sportu EU. Kod nas, u Hrvatskoj, na je razini 1,6 % udjela u BDP-u, ali je iznad mnogih industrija, odnosno segmenata hrvatskog gospodarstva. Ako znamo da nam turizam donosi godišnji prihod od 13 ili 14 milijardi eura, doprinos sporta u tome je najmanje 10 %… Smatram da je ovo istraživanje veliki korak u prepoznavanju sporta kao industrijske grane i zahvalni smo našim partnerima iz PwC-a na sjajno odrađenom poslu.
Nakon prezentacije izvješća, priređen je panel, na kojem su o ključnim temama govorili: predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova Morana Paliković Gruden, dopredsjednica HGK za graditeljstvo i promet te predsjednica Komisije za sportsko graditeljstvo i okoliš HOO-a Mirjana Čagalj, voditeljica HOO-ova Karijernog centra za sportaše Snježana Pejčić, pomoćnica direktora marketinga Hrvatskog rukometnog saveza Anita Šikić, HOO-ova koordinatorica plana i analize NSS-ova Tanja Bilić Brenner i ekspert u Centru za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme Marko Sukreški (Ultrax Technologies). Moderator je bio direktor Odjela poslovnog savjetovanja PwC-a Hrvatska Mislav Slade-Šilović.
Svjesni potrebe strateškog upravljanja sektorom sporta te prostora njegovog mogućeg unapređenja, PwC Hrvatska i Hrvatski olimpijski odbor pozivaju sve dionike sportske industrije na suradnju kako bi se osigurao održiv rast ovog sektora te otvorile nove mogućnosti za dane koji dolaze.
Fotografije: HOO