Arboretum Opeka uskoro otvara svoja vrata. Radovi na obnovi ulaze u samu završnicu, a mi smo provjerili kako sve izgleda. I uvjerili se da Arboretum Opeka postaje jedno od najljepših izletišta kontinentalne Hrvatske. Stoljetna stabla, obnovljeno jezero, šetnice, senzorni vrt, centar za posjetitelje i čak 13.000 novih grmova pretvaraju povijesni perivoj u suvremenu zelenu destinaciju. Posebno nas je oduševilo što je prostor osmišljen tako da u njemu mogu uživati i osobe s invaliditetom.
Prošli smo sve dijelove kompleksa, od dvorca i budućeg Centra za posjetitelje do jezera, vrta, šetnice, dječjeg igrališta, mostića i monumentalne tuje stare više od 150 godina u koju smo doslovno ušetali. Ma je li moguće ući u drvo? Ovdje jest.
Arboretum Opeka smještena je u Marčanu, u općini Vinica, dvadesetak kilometara od Varaždina i otprilike sat vremena vožnje od Zagreba što automatski otvara nove ideje za kasnoljetne izlete.
Otkud ime Arboretum Opeka?
Ime Opeka povezano je s ciglanom koja se na ovom prostoru nalazila još u 18. stoljeću, u vrijeme kada je posjed pripadao grofovima Draškovićima. Radnici su ovdje vadili glinenu zemlju potrebnu za proizvodnju opeke, od koje su građeni dvorac i drugi objekti na posjedu.
Čak je i današnje jezero povezano s tom pričom. Nastalo je na prostoru s kojeg se nekada vadila glina, a s vremenom je postalo jedan od najromantičnijih dijelova arboretuma.
Povijesni perivoj ponovno dobiva život
Priča o Arboretumu Opeka i početak njegova razvoja vezan je uz grofove Drašković, a poslije njih grofove Bombelles.
Zanimljiva je priča otkud ovdje toliko različitih biljaka, a vezana je za grofa Marka Bombellesa koji je tijekom 19. stoljeća sa svojih je putovanja donosio rijetke i egzotične biljne vrste, pretvarajući perivoj oko dvorca u pravi arboretum s biljkama podrijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i drugih dijelova svijeta. Mnogi primjerci danas su stariji od 150 godina, živi spomenici povijesti i hortikulture.
Zbog njegove iznimne vrijednosti perivoj je 1947. godine proglašen zaštićenom prirodnom rijetkošću, a 1961. spomenikom parkovne arhitekture, arboretumom.
Grof Bombelles u Hrvatsku dovezao prvi automobil
Marko Bombelles nosim ljubavi prema biljkama, imao je strast prema automobilima, pa je tako davne 1898. godine u Hrvatsku dovezao prvi automobil. Zamislite koja je to scena bila kad je upeljao Mercedesa! Vjerojatno je djelovalo jednako egzotično kao i biljke koje je donosio iz udaljenih krajeva svijeta.
Zasađeno više od 13.000 novih grmova
Velika revitalizacija vrijedna više od deset milijuna eura obuhvatila je gotovo cijeli kompleks. Uz obnovu postojećih vrijednih biljnih primjeraka, zasađeno je oko 13.000 različitih grmova, koji će arboretumu s vremenom dati još bogatiji i atraktivniji izgled.
Uređuju se pješačke staze, obnavlja jezero, postavlja sustav navodnjavanja, a nekadašnji bazen prenamjenjuje se u novu vodenu atrakciju. Prostor dobiva i dječje igralište, punionice za električna vozila, suvremeni Centar za posjetitelje, digitalne sadržaje i ugostiteljsku ponudu. I tako, dok prolazimo, sve je jasnije da ovdje nije riječ samo o obnovi, već o stvaranju mjesta koje će mnogima biti omiljeno izletište i zelena oaza.
Golema tuja „Kapelica“, drvo u koje se može ući
U srcu Arboretuma Opeka stižemo do jednog od njegovih najfascinantnijih živih remek-djela, goleme tuje poznata pod nazivom Kapelica. Posadio ju je grof Bombelles prije više od 150 godina. Oduševljena sam veličinom, a još više činjenicom da ću ušetati u drvo. Naizgled je riječ o stotinjak zasebnih drva, međutim sva su nastala iz jednog. Dio grana tuje tijekom desetljeća spustile su se do tla, a u dodiru sa zemljom pustile vlastito korijenje dok su još bile povezane s matičnim stablom.
Osam cjelina za odmor, edukaciju i druženje
Obnovljeni Arboretum Opeka bit će podijeljen u osam funkcionalnih cjelina, od kojih će svaka ponuditi drukčiji doživljaj prostora.
Prva postaja za upoznavanje arboretuma bit će Vrtlareva kuća s Centrom za posjetitelje, multimedijskim sadržajima, suvenirnicom i ugostiteljskom ponudom. Ovdje će se moći doznati više o povijesti dvorca, obitelji Bombelles, vrijednim biljnim vrstama i samom procesu revitalizacije. Pogled prema dvorcu pruža neke od najljepših vizura cijelog arboretuma, ali i podsjeća na vrijeme u kojem je plemićki perivoj bio važno mjesto društvenog života. Stojeći tamo, gotovo da možete zamisliti kako se plemstvo šetalo onuda. Jedan od najzanimljivijih novih sadržaja bit će senzorni vrt s kružnom stazom i uzdignutim gredicama. Iza dvorca vodi šumska staza kroz mirniji i prirodniji dio arboretuma. Zamišljena je kao prostor za opuštanje i svojevrsnu šumsku terapiju. U južnom dijelu kompleksa bit će uređen ukrasni povrtnjak i voćnjak sa starim i lokalnim sortama.
Nekadašnji bazen dobiva novu funkciju i pretvara se u suvremenu vodenu atrakciju. Velika okolna tratina poslužit će kao mjesto za odmor, ali i kao otvorena pozornica za koncerte, predstave, izložbe i različita društvena događanja. Jedan od najljepših dijelova budućeg arboretuma bit će obnovljeno jezero s malim otokom do kojeg će voditi most. Prostrani travnjak u sjevernom dijelu arboretuma povremeno će postajati prostor za izložbe, kulturne programe i različita događanja.
.
Arboretum Opeka neće biti samo još jedno uređeno izletište. Nama je s fotografiranjem trebalo oko 3 sata. I zaista, nemojte žuriti, ostavite cijeli dan za uživanje u ovom zelenom raju gdje se susreću povijest plemićkog imanja, stoljetna stabla, suvremena interpretacija, obrazovanje, kultura i rekreacija.
Posebno raduje činjenica da se pritom nije zaboravilo na pristupačnost. Upravo mogućnost da u ljepoti Opeke ravnopravno uživaju osobe s invaliditetom, obitelji s djecom, starije osobe i svi drugi posjetitelji daje cijeloj obnovi dodatnu vrijednost.
Ako je suditi prema onome što smo vidjeli, Arboretum Opeka uskoro će postati jedna od najprivlačnijih zelenih destinacija kontinentalne Hrvatske.
Bit će to mjesto za šetnju među stoljetnim stablima, kavu uz pogled na dvorac, dječju igru, susret s poviješću, odmor uz jezero i bijeg od svakodnevice. A ponekad nam upravo takva mjesta najviše trebaju.
Fotografije: Tea Rožman Svedrović