U krajevima gdje se još uvijek živi od „zemlje“ i brižno njeguje tradicija, kao u Zagrebačkoj županiji, vrijeme Uskrsa prava je riznica narodne baštine za sve posjetitelje. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo blagdansko vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz Veliki tjedan u Hrvatskoj se vežu mnogobrojni narodni običaji. Tako se primjerice na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice, a po ruralnim mjestima u okolici metropole nekad su se na posvećivanje nosile i grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju, a vjerovalo se da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. Naime, govore da se u nekim krajevima vjerovalo i da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca.
Iz Turističke zajednice Zagrebačke županije uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, govore da je turizam posljednjih godinu dana u pravom procvatu.
– U posljednjih više od godinu dana, turizam zaista možemo poistovjetiti s proljetnim periodom. Ostvarujemo i do 50% više noćenja i dolazaka od protekle godine, što su zaista izvrsne brojke. Naravno, tome ponajviše doprinose manifestacije kojih u zagrebačkom prstenu ne nedostaje – od nadolazećeg trećeg izdanja WRC-a Croatia, preko Festivala Pjenušaca & Jagoda, do prvog izdanja adrenalinskog događanja Spartanac koje će se održati ovog ljeta, istaknula je direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivana Alilović te pozvala sve obitelji da se u okviru blagdana upute na jednodnevnu avanturu u neku od atraktivnih i zelenih destinacija Zagrebačke županije.
Velika subota nekad je okupljala mještane uz “vuzmicu”
U mnogim krajevima na Veliki četvrtak vodi se pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona biti zauvijek lijepa, te da tako može „otkloniti“ sve probleme s kožom. Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac svih događaja bila je Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Pisanice se od davnina ukrašavaju voskom, ali i ljuskama od luka i koprive
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak, a na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof.
Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima.
Osim toga, pisanice su se i tada, kao kod nekih i danas, dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzorcima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije poput pince, orahnjače, šunke u kruhu i domaćeg umaka od hrena.
Najbolje recepte potražite na društvenim mrežama turističke zajednice.
Fotografije: fototeka Muzeja Turopolja, autorica Višnja Huzjak