Sarajevo je grad s pričom, a ovdje vam donosimo što sve morate vidjeti, doživjeti i kušati na jednoj od jeftinijih europskih destinacija.
Smještaj: U Sarajevu ima jako puno hotela i apartmana u centru grada, a mi smo odabrali hotel VIP. Lokacija savršena, u samom centru, od Baščaršije udaljen 3 minute hoda. Rezervirali smo smještaj preko Bookinga te noćenje platili 27 eura po osobi. U centru, hotel s četiri zvjezdice i uključenim doručkom. Savršeno čiste sobe i ljubazno osoblje sve je što trebamo. Čak nismo doručkovali u hotelu iako je bio uključen u cijenu, jer smo odlučili na Baščaršiji kušati najbolji burek, ali o tome kasnije.
Putovanje: putujete li automobilom računajte na nekih 5 sati vožnje, ovisno o gužvi na granici, dok ćete avionom tamo biti za 50-ak minuta. U slučaju avio prijevoza povratna karta direktnim letom Croatia Airlinesa stajat će vas oko 200 eura.
Prijevoz taksijem do centra grada je nešto skuplji od očekivanoga, platili smo vožnju od aerodroma do centra grada 20-25 eura s time da neki naplaćuju i prijevoz prtljage 5 eura.
Sarajevo nekad i danas, to je ono što ćete vidjeti, osjetiti i doživjeti na mnogim mjestima ovog čarobnog grada kojega krase srdačni ljudi, bogata kultura i povijest. Grad u kojem već 40 godina živi olimpizam i koji će vas na to podsjećati na svakom koraku.
Sarajevo: što vidjeti i kušati na Baščaršiji
U Sarajevu sve ima svoju priču, ali najprije morate osjetiti Baščaršiju. Smjestite se i uživajte u zrakama sunca uz pravu bosansku kafu. Cijena joj je i prava turistička 5-6 KM (2,5-3 eura), ali to je turizam. Jednostavno morate popiti tu kafu i to je cijena cijelog rituala i tradicije. Ipak pijete kafu na Baščaršiji, kulturnom i povijesnom središtu Sarajeva iz 15. stoljeća. I isplati se, nemojte se dvoumiti.
Osim kafe, na Baščaršiji ćete pronaći stotine malih suvenirnica, slastičarnica, zanatske radionice i prodavaonice. Sve natiskane jedna do druge u uskim malim uličicama gdje ćete moći kupiti baklave i ostale slastice, razne suvenire, predmete od bakra, ručno izrađeno posuđe, kušati najbolje ćevape i burek te upoznati najstarije zanatlije.
Kazandžije su u ulici Kazandžiluk, koja po njima i nosi ime. Nastala je u 16. stoljeću, u vrijeme formiranja zanatsko-trgovačke jezgre Sarajeva. U Kazandžiluku se izrađivalo razno posuđe i suveniri od bakra, po čemu je ulica ostala poznata i danas. Tu ćete pronaći i tvorca najveće džezve na svijetu. Najstariji sarajevski kazandžija Nasir Jabučar koji od 2004. sa Zlatnom džezvom obilazi svijet i promovira pravu bosansku kafu.
Ćevapi i burek na Baščaršiji
Za najbolje ćevape i bureke upamtite ulicu Bravadžiluk, paralelna je s Kazandžilukom.
Ferhatovićeva ćevabdžinica “Petica” je mjesto gdje ćete bez dileme pojesti najbolje ćevape. Cijena je 10 KM (5 eura) za velike ćevape, a mali su dvostruko jeftiniji. Često je gužva, no budite strpljivi i pričekajte. Ipak se radi o najboljim ćevapima zbog kojih ljudi dolaze iz svih krajeva svijeta. Lepinja tanka i hrskava, luk sladak i nasjeckan na kockice, a ćevapi… Ma samo da odete u Sarajevo na ćevape se isplati put.
A sad se vraćamo na onaj dio o doručku kojega smo preskočili u hotelu. Zašto? Pa zato što u Sarajevu moramo doručkovati burek s jogurtom na Baščaršiji, a ne hotelska jaja, putar, voće, salame i žitarice. Burek je ovdje početak i kraj, kralj. Ne kažu bez razloga: “Sve su pite pitice, al’ burek je pitac!”
Buregdžinica “Bosna” je najbolja, provjereno. Jutarnji ritual uz bosansku kafu i burek, ooooo da, to je to. Htjeli smo kušati više toga, pa smo naručili burek, sirnicu, tikvenicu i krompirušu. Svaka čast svemu, ali s burekom ništa nije usporedivo. Vrhnje prelijte preko, ako ste ljubitelj te kombinacije, ali uživat ćete i bez toga. S kavama smo sve zajedno platili 10 eura za dvije osobe. I nemojte slučajno naučiti burek s mesom, sirom, krumpirom ili špinatom. Kod nas će vam proći, u Sarajevu ne.
Dakle, Sarajevo ne poznaje burek bez mesa. Burek je burek s mesom, pa zato ne treba dodatno naglašavati meso. Jednostavno naručite burek, a sve ostalo su pite sirnice, zeljanice, krompiruše itd.
Sarajevo: Što vidjeti i doživjeti uz Miljacku?
Nedaleko od Baščaršije prema jugu, stižete do sarajevske ljepotice Miljacke. Šetnica uz Miljacku svakako je jedna od preporuka, no obratite pažnju i na mostove. Jedan je značajan, a to je Latinska ćuprija. Ne zbog svoje arhitekture, već zbog činjenice da je u neposrednoj blizini jednog od najstarijih mostova u Sarajevu Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, što je bio povod za Prvi svjetski rat. Most je od 1918. do 1992. nosio naziv Principov most, nakon čega mu je vraćen stari naziv.
Uz Miljacku je na svega par minuta hoda i Gradska vijećnica, arhitektonsko remek-djelo i najimpozantnija građevina Sarajeva. Franc Ferdinand je doživio atentat upravo nakon svog posjeta Vijećnici 1914. godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Vijećnica je granatirana i uništena u požaru zajedno s gotovo svom knjižničnom građom. Obnova je trajala 18 godina, a od 2014. ponovno je otvorena za posjete.
Vožnja žičarom do Trebevića je uvijek odlična ideja!
Žičara ima 33 gondole s po 10 mjesta, a vožnja do Trebevića traje oko osam minuta. Cijena jednosmjerne vožnje je 7,5 eura, dok povratna karta stoji 10. Djeca do sedam godina putuju besplatno. S vrha se pruža pogled na cijelo Sarajevo, možete prošetati do ostataka olimpijske bob staze ili uživati u jednom od ugostiteljskih objekata.
Olimpijski muzej
Sarajevo je u veljači 2024.obilježilo 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara 1984. Isto toliko godina postoji i Olimpijski muzej posvećen upravo tom događaju. Muzej je svečano otvoren 8. veljače 1984., na dan otvaranja XIV ZOI u Sarajevu, kojem je prisustvovao i tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora J.A.Samaranch. Osnova njegovog koncepta, po uzoru na muzej Međunarodnog olimpijskog odbora u Lozani, bila je sinteza sporta i umjetnosti. Danas je Muzej rekonstruiran i moderniziran nakon ratnih razaranja, a dio građe je premješten u Olimpijski muzej u Zetri.
U staroj jezgri, u središnjoj sarajevskoj ulici Ferhadiji nalazi se Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995 s mnogobrojnim osobnim predmetima, informacijama i dokazima o ratnim događanjima u BiH. Muzej ratnog djetinjstva predstavlja kolekciju osobnih predmeta, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu.
“Sarajevo će biti, sve drugo će proći” – Đorđe Balašević