Prije 36 godina bugarska atletičarka Stefka Kostadinova postavila je svjetski rekord u skoku u vis – 2,09 metara. Dogodilo se to na Svjetskom prvenstvu u Rimu 30. kolovoza 1987. godine u Rimu, piše za Večernji list Damir Mrvec.
Večernji list napisao je tada u naslovu – Rekordi za budućnost
Naime, pored svjetskog rekorda Stefke Kostadinove, svjetski rekord istrčao je tada i kanadski sprinter Ben Johnson na 100 metara – 9,83 sekunde. No taj rekord kasnije je izbrisan zbog dopinga. Da nije, “poživio” bi rekord do 1999. godine kada je Maurice Green istrčao 100 metara za 9,79 sekundi.
Ali, svjetski rekord Stefke Kostadinove i danas vrijedi. To je jedan od najdugovječnijih svjetskih atletskih rekorda. Stariji su tek svjetski rekordi u bacanju diska za muškarce (37 godina), bacanju kladiva za muške (37), na 400 metara za žene (37) te na 800 metara za žene (40). U danu kada je Stefka postavila svjetski rekord, na Svjetskom prvenstvu u Rimu nastupila je Osječanka Slobodanka Čolović, koja se plasirala u finale utrke na 800 metara.
Blanka na 210
Najbliža rušenju rekorda Kostadinove bila je naša Blanka Vlašić. Pokušavala je Blanka desetak puta rušiti svjetski rekord, možda je najbliže bila u Zagrebu 31. kolovoza 2009. godine, kada je preskočila 2,08 metara. Treći pokušaj na 2,10 metara bio je jako, jako blizu. Ako ništa drugo, Blanki je ostalo da je druga na vječnoj listi ženskog visa. Zanimljivo je da su visinu 2,07 metara do sada preskočile samo četiri atletičarke – Kostadinova, Vlašić, Andonova i Čičerova.
– Već dugo osjećam u nogama da imam veliki skok. Čekala sam savršenu priliku i dogodilo se tu. Sve je bilo sjajno i znam da mogu i više od ovoga. Dakako, nisam možda ovaj put očekivala tako dobar skok, jer nedavno sam skakala u Zürichu i umorna sam. No publika je napravila veliki posao i pomogla mi – rekla je Blanka Vlašić nakon skoka preko 2,08 metara.
Kostadinova je počela pokazivati talent od malih nogu, a posebno nakon treninga koje je vodio Nikola Petrov, koji je kasnije postao njezin muž. Lako je nadmašila granicu od 2 metra u skoku u vis u tinejdžerskim godinama. Njezini rani međunarodni uspjesi došli su 1985., kada je osvojila zlatne medalje na Europskom atletskom dvoranskom prvenstvu i Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Zatim je postavila svjetski rekord od 2,09 m u ženskom skoku u vis na Svjetskom atletskom prvenstvu 1987. godine, koje je održano u Rimu. Nakon ovih zadivljujućih postignuća sudjelovala je na Olimpijskim igrama u Seulu, ali uspjela je dodati samo srebrnu medalju.
Sljedeće godine osvojila je svoje treće Svjetsko prvenstvo u dvorani, a zatim se usmjerila na osvajanje olimpijskog zlata. Međutim, nenamjerna ozljeda noge malo prije početka Olimpijskih igara 1992. godine spriječila ju je da nastupa u svom maksimalnom potencijalu i završila je na četvrtome mjestu. Na Olimpijskim igrama 1996. konačno je uspjela zaraditi i zlatnu medalju za sebe u skoku u vis. Sljedeće godine, nakon što je osvojila svoje peto Svjetsko prvenstvo u dvorani, povukla se iz atletike.
Sve iz drugog pokušaja
Kostadinova je ispričala jednu nevjerojatnu priču, priznala da je 1985. godine posjetila proročicu kako bi joj otkrila više o njezinoj budućnosti.
– Stigla sam u selo Rupite. Baba Vanga izašla je iz kuće i dozvala me po imenu. Rekla mi je da odmah napustim mjesto i tu noć spavam na kockicama šećera. Tako sam i učinila. No sutradan sam zakasnila na novi susret. Kada sam se vratila u selo, ispred Vangine kuće više nije bilo nikoga, no ona je ipak izašla i kazala mi: – Stefka, kasniš! Ali blagoslovljena si! Sve će ti se u životu ostvarivati iz drugog pokušaja – prepričala je Kostadinova.
I tako je doista ubuduće i bilo. Svi njezini najveći skokovi stizali su iz drugog pokušaja pa tako i taj nenadmašni, ostvaren u Rimu. Rodila je sina Nikolaja 1995., samo nekoliko mjeseci prije osvajanja zlatne medalje na Svjetskom atletskom prvenstvu iste godine. Četiri godine poslije, 1999., razvela se od dugogodišnjeg supruga Nikolaja Petrova. Iste godine odlučila je i službeno prekinuti profesionalnu karijeru, iako nije nastupila ni na jednom važnijem sportskom natjecanju od Svjetskog dvoranskog prvenstva 1997. godine.