Tirana u doba komunizma i ova danas nemaju više ništa zajedničko, osim simbola režima kojih je prepun glavni albanski grad, od piramide do poznatih bunkera. Evo koje atrakcije posjetiti u jednom danu.
Prelaskom druge strane rijeke Lane, koja prolazi kroz Tiranu, naići ćete na piramidu, najveću atrakciju glanog albanskog grada. Izgrađena je 1988. godine kao muzej u znak sjećanja na komunističkog vođu Envera Hoxhu, koji je preminuo tri godine prije toga. Impresivna građevina u to je doba bila najskuplja građevina u Albaniji.
Danas je Piramida moderna otvorena skulptura s caffe barovima, restoranima, uredima, učionicama, prostorima za konferencije, tehnološke centre itd. Popnite se stepenicama i stanite na vrh simbola diktatora s kojega ćete Tiranu vidjeti i doživjeti sa svih strana. uživajte u panoramskom pogledu na grad.
Postbllok diktatura
U prostoru nedaleko jedan od drugog, tri objekta koji čine spomen obilježje Simbola “Postbllok” diktature, vraćaju vas daleko u prošlost. Ono što je uobičajeno u godinama života je bol. Tri različite putne rute koje se spajaju u ideji izolacije i nemogućnosti izlaska iz vremena koje je donijelo muke i patnje svima koji su bili njegovi protagonisti. Bunkeri, betonski stupovi i dio Berlinskog zida.
Umjetnik Ardian Isufi i publicist Fatos Lubonja svoj su umjetnički koncept izgradili na predmetima vremena koje su htjeli prikazati. Betonski stupovi preuzeti iz zatvora Spaçi, gdje je i sam Lubonja proveo godine života, bunker simbol komunizma u Albaniji, te dio zida s Berlinskog zida dio su jučer inauguriranog Memorijala u cvjetnjaku pokraj Parlamenta.
Berlinski zid pun je priča koje nas podsjećaju na odvojenost komunističkog svijeta od ostatka svijeta, hladni rat, izolaciju kao sredstvo vladavine, nedostatak komunikacije, pokušaje da se preko njega prijeđe u potrazi za slobodom, ubojstva pod njim, kolaps konačno njegov. Ovaj zid je poklon općini Tirana od strane općine Berlin.
Više od 750 000 bunkera
U vrijeme vladavine diktatora Envera Hoxhe u Albaniji je sagrađeno više od 750 000 bunkera. Hoxhin program “bunkerizacije” rezultirao je izgradnjom bunkera po cijeloj tadašnjoj Narodnoj Socijalističkoj Republici Albaniji.
Domaćini u Tirani rekli su nam da je svaki bunker prije završetka testirao sam Enver Hoxha. On je naime, u bunker zavorio inženjera koji ga je projektirao te ga potom gađao teškom artiljerijom. Ali to nije sve! Nakon toga uslijedila bi provjera prelaska tenkovima preko bunkera, a ako bi i taj test prošao tek tada je inženjer dobio dozvolu izlaska iz bunkera i završetka gradnje. Neki od većih bunkera danas imaju funkciju muzeja, restorana, hotela i slično, a najpoznatiji bunkeri po kojima je Tirana nadaleko poznata su Bunk’Art 1 i Bunk’Art 2.
Bunk’Art 1 s gotovo 3000 kvadratnih metara podzemnog prostora koji se prostire na nekoliko katova, izgrađen je za albansku političku elitu 1970-ih i ostao je tajna veći dio svog postojanja. Sada se u njemu nalaze izložbe koje kombiniraju modernu povijest Albanije s djelima suvremene umjetnosti.
Bunk’Art 2 je muzej koji se nalazi unutar sustava bunkera i podzemnih tunela iz komunističke ere ispod Ministarstva unutarnjih poslova, fokusira se na ulogu policije i sigurnosnih službi u Albaniji kroz turbulentno 20. stoljeće.
Naslovna fotografija: Tea Rožman Svedrović