Ulcinj je turistički biser smješten na jugu Crne Gore, na samoj granici s Albanijom, danas poznat kao mjesto gdje je davno nastao Don Quijote, a prije tri godine sportski spektal Mundijal prijateljstva. Ovo je mjesto gdje se isprepliću povijest, kultura, tradicija, prijateljstvo i ljubav prema sportu.
Okupiti na jednom mjestu najveće sportaše bivše države nakon više desetljeća prekinutih veza može samo netko iznimne energije i ljubavi prema sportu i veliki zaljubljenik u sport i nogomet Pavle Pepđonović. Energija koja ga pokreće učinila je da 3. Mundijal prijateljstva okupi 500-injak sudionika koji su uz drženje, imali priliku pogledati dokumentarne filmove o najuspješnijem vaterpolskom treneru svih vremena Ratku Rudiću, Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. te životu najboljeg hrvatskog paraolimpijca Darka Kralja koji je na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008. pet puta rušio svjetski rekord u bacanju kugle. Uz to, sudionici su u Ulcinju posadili balkansko drvo mira kao simbol zajedništva Mundijala prijateljstva.
Šetnja Starim Gradom
Poznat po svojim dugim pješčanim plažama očarao nas je šarmantnim uličicama, srdačnošću, prepoznatljivoj mediteranskoj arhitekturi te bogatom poviješću protkanom brojnim pričama i legendama.
Jedna od njih vezana je za Stari Grad Ulcinj, gdje je nastao Don Quijote. Ulcinj je najjužniji grad na crnogorskoj obali, a osnovali su ga Iliri u 5. st. prije nove ere. U to doba zvao se Olcinium, kasnije i Dulcinium, a imao je značajnu ulogu jer su tuda prolazili važni pomorski putevi.
Ulcinj je kroz povijest bio poznato gusarsko mjesto. Grad su od 14. stoljeća naseljavali gusari iz Malte, Tunisa i Alžira. Obalni dio, od današnjeg Ulcinja pa sve do Kotora, bio je piratsko utočište. Piratske bande svakodnevno su napadale i pljačkale trgovačke brodove koji bi prolazili onuda, a bili su poznati i po trgovini crnim robljem. Sredinom 17. stoljeća Ulcinj je postao jedna od najvažnijih tržnica robovima. Tu je uglavnom bilo mjesto njihovog otkupa, a većina je bila iz Italije i Dalmacije. Ulcinjski gusari su na obalama Apulije i Sicilije uglavnom pljačkali bogate vile, a sa sobom su odvodili njihove vlasnike koje su potom prodavali kao robove. Ulcinjani su robovima omogućavali da se jave kući kako bi od obitelji i rodbine mogli tražiti dobru otkupnu cijenu.
U Ulcinju je među robovima krajem 16. stoljeća bio i jedan od najvećih književnika u povijesti Miguel de Cervantes po kojem se jedan od ulcinjskih trgova prozvan Trgom robova.
Španjolski pisac u Ulcinju je zarobljen proveo dobar dio svog života te je navodno tamo i nastao njegov roman Don Quijote. Krajem 16. stoljeća slavni pisac prema legendi pet je godina proveo kao rob u Ulcinju, a neki istraživači u glavnoj junakinji njegova slavnog romana Dulcinei prepoznaju Ulcinjanku. Naime, Don Quijote nastao je poslije Cervantesovog robovanja u Starom gradu koji se u romanskim državama i onda i danas naziva Dulcinjo. Stoga je izvjesno da je Dulcinea zapravo Ulcinjanka.
Stari Grad u Ulcinju jedna je od najstarijih arhitektnsko-urbanističkih cjelina na Jadranu. Njegove slikovite srednjovjekovne, uske i krivudave ulice, zbijene kamene kuće s dekorativnim elementima renesanse i baroka vratit će vas u prošlost odlučite li se na šetnju Starim Gradom iznad ulcinjske Male plaže.
Ono što Ulcinj čini najprivlačnijim za ljetovanje svakako su pješčane plaže. Najpoznatija je Velika plaža, najduža pješčana plaža na Jadranu. Dugačka je 13 kilometara i može primiti čak 150 000 kupača. Zbog svega ju mnogi nazivaju ulcinjskom Copacabanom.
Uživanje u ljetnim mjesecima na dugim pješčanim plažama, čistom moru uz odličnu ponudu smještajnih kapaciteta visoke kategorije na samoj obali. Kad tome još dodate srdačne domaćine i odličnu hranu pitanje je samo koliko ćete se dugo zadržati ovdje. Daleko od toga da je Ulcinj blizu, no i desetak sati automobilom od Zagreba isplatit će se u svakom pogledu. Ako niste ljubitelj dugih vožnji, putovanje do Ulcinja možete skratiti letom do Dubrovnika ili još bolje Podgorice (samo u ljetnim mjesecima, tj. do 1. listopada) pa dalje automobilom.