Crveno i Modro jezero kod Imotskog dva su najpoznatija prirodna fenomena Dalmatinske zagore. Dok je Modro jezero pristupačno i omiljeno za kupanje, Crveno fascinira dubinom, strmim liticama i gotovo nestvarnim prizorom.
Malo je mjesta koja ostavljaju tako snažan dojam kao Crveno i Modro jezero kod Imotskog, pa ako se nađete na proputovanju Dalmatinskom zagorom svakako zastanite. Odvojite nekoliko sati i prošećite najprije do Modrog, a potom nastavite i do mističnog Crvenog jezera. Dva jezera, dvije naravi istog krškog krajolika zaštićeni su geomorfološki spomenici prirode još od 1964. godine.
Modro jezero, omiljeno izletište i nogometno igralište Imoćana
Modro jezero smješteno je gotovo uz sam grad i upravo je zato desetljećima omiljeno mjesto izleta, šetnje i ljetnog osvježenja. To krško jezero bubrežasta je oblika, dugo oko 800 metara, široko između 250 i 400 metara, a do njega vode uređene stepenice, zbog čega je tijekom toplijih mjeseci jedno od najpoznatijih prirodnih kupališta ovoga kraja. Modro jezero posebno je i po tome što mu se vodostaj snažno mijenja, pa u sušnim razdobljima može i potpuno presušiti. Kada se to dogodi, na njegovu se dnu tradicionalno igra nogomet, a to je prizor koji najbolje pokazuje koliko je ovo jezero utkano u svakodnevicu Imotskog.
Crveno jezero, divlji, mistični ponor
Sasvim drukčiji dojam na nas je ostavilo Crveno jezero. Već sam dolazak do njega je divlji, osjeća se ta njegova nepristupačnost, a udaljen je oko 1,5 kilometara sjeverozapadno od Modrog jezera. Ime je dobilo po crvenkastim stijenama koje se gotovo okomito obrušavaju prema vodi, a upravo te litice razlog su zbog kojeg mu se ne može pristupiti. Osim naravno, s alpinističkom opremom i znanjem. No, ostavimo to profesionalcima. Mi smo lijepo prošetali do ruba, odakle puca predivan pogled na 400 metara široku provaliju. Strašan prizor, moćan.
Crveno jezero ubraja se među najdublje krške fenomene ove vrste u Europi, a upravo su njegove dimenzije jedan od razloga zašto već desetljećima fascinira istraživače, speleologe i putnike. Ovisno o mjerenjima i razini vode, dubina jezera navodi se između približno 255 i 287 metara, dok se ukupna visinska razlika procjenjuje na oko 528 metara. Za razliku od Modrog jezera, koje u sušnim razdobljima može presušiti, Crveno jezero ne presušuje, što dodatno naglašava njegovu povezanost sa složenim sustavom podzemnih kanala i podzemnih voda Imotske krajine.
Crveno jezero i legenda o Gavanovim dvorima
Crveno jezero nije samo geološki fenomen, nego i mjesto mistike i lokalne predaje. Uz njega se veže poznata legenda o Gavanovim dvorima, koja ovom mjestu daje dodatnu tajanstvenost. Naime, na mjestu današnjeg jezera nekoć stajao raskošni dvor oholog Gavana, koji je zbog svoje bezosjećajnosti bio kažnjen, pa je zajedno sa svojim imanjem propao u zemlju. Bilo da ga promatrate kao prirodno čudo, predmet znanstvenog interesa ili mjesto koje i danas čuva trag usmene predaje, Crveno jezero ostavlja isti dojam, da pred sobom ne gledate samo vodu i stijenu, nego jednu od najsnažnijih prirodnih priča Dalmacije.
Upravo u toj razlici između dva jezera leži njihova najveća snaga. Modro jezero lako osvaja jer mu se može prići, sići do vode i doživjeti ga iz blizine. Crveno jezero ostavlja snažniji, gotovo nestvaran dojam jer vas prisiljava na distancu. Modro jezero pripada svakodnevici grada, ljetu i ljudima, a Crveno tišini, ponoru i osjećaju da pred sobom gledate nešto što je veće od obične razglednice.
Zato su Crveno i Modro jezero mnogo više od usputne postaje u Imotskoj krajini. Ona su dva lica istog prostora: jedno pitomije i pristupačnije, drugo sirovo i monumentalno. Zajedno stvaraju jedan od najupečatljivijih prirodnih prizora Dalmacije i mjesto koje se ne pamti samo po ljepoti, nego i po osjećaju koji ostavlja. A to je, na kraju, najbolja definicija prirodnog fenomena koji doista vrijedi vidjeti.
Fotografije: Tea Rožman Svedrović