Gosti sve više biraju održiva putovanja, pa se postavlja pitanje kako najbolje očuvati resurse koji obogaćuju najposjećenije destinacije. Na koji način pobijediti u borbi protiv masovnog turizma? Kako zaštititi kulturno-povijesnu baštinu?
Pitanja su to na koja su odgovore dali sudionici panel rasprave „Putovanje u održivost – iskustva destinacija!“, održane u organizaciji Hrvatske turističke zajednice u sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma, na kojimaje sudjelovalo više od 1200 sudionika.
Uvod u raspravu dao je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, pritom naglasivši vrlo dobre turističke rezultate u dosadašnjem dijelu ove godine tijekom koje je hrvatski turizam ostvario 20 milijuna dolazaka i više od 106 milijuna noćenja. Kako je rekao, navedeno u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima, dok u odnosu na rekordnu 2019. godinu navedeno predstavlja izjednačenje rezultata. Kao potvrdu odlične sezone direktor Staničić je podsjetio i na prihode od turizma koji bi, prema procjeni Hrvatske narodne banke, u ovoj godini trebali iznositi oko 14.3 milijarde eura, odnosno oko 1.3 milijarde više nego lani.
– Održivi turizam doprinosi stvaranju radnih mjesta, povećava životni standard, poboljšava infrastrukturu, potiče razvoj malih poduzetnika i promiče zajedničku odgovornost prema okolišu i društvu. Kao vodeća turistička destinacija Mediterana moramo težiti ravnoteži između turističkog razvoja, zaštite okoliša i zadovoljstva lokalnog stanovništva, poručio je direktor Staničić, dodavši da će tema održivosti ostati u središtu interesa brojnih destinacija i tijekom nadolazećih godina.
Masovni turizam jedna od glavnih prepreka održivom turizmu
S time su se složili i sudionici ove panel rasprave, odnosno Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Italiji, Danijela Mihalić Đurica, direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj, Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije te Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije. Tako je Vukelić naglasila kako je masovni turizam jedna od glavnih prepreka održivom turizmu.
– Italija se žustro bori s turističkom prenapučenošću, za što je najbolji primjer Venecija na području koje od 2021. godine kruzeri ne smiju ulaziti, dok će novi izazov uskoro biti i naplata ulaska u grad. Nadalje, Milano uskoro planira uvesti ograničenje brzine za automobile na pojedinim područjima grada, a sve u svrhu što brže i učinkovitije provedbe zelenih ciljeva, istaknula je Vukelić.
Održivi turizam je odgovoran turizam
Mihalić Đurica je pak naglasila kako si je Francuska kao zemlja postavila cilj da do 2030. godine bude prva zemlja u svijetu po kriteriju održivosti.
– Održivi turizam je zapravo odgovoran turizam i to prema kulturnoj baštini, prirodi i nama samima. Cijeli niz aktivnosti i mjera već je istupio na snagu kako bi Francuska postigla održivost, kao što je primjerice kao alternativa avio prijevozu za kratke linije, uvedena izuzetno razvijena mreža željeznica kojom turisti, ali i lokalno stanovništvo, na vrlo efikasan način mogu posjećivati željena odredišta“, poručila je Mihalić Đurica.
O izazovima s kojima se susreću najpopularnije destinacije Splitsko-dalmatinske županije govorila je Ivana Vladović, direktorica županijske turističke zajednice, koja je poručila da smo zbog prevelike koncentracije na malom prostoru u kratkom vremenu došli do pritisaka na infrastrukturu.
– Primorani smo upoznati potencijalne goste sa svim destinacijama koje one nisu otkrili, kako na obali i otocima, tako i u unutrašnjosti te sa svim manjim mjestima koja obogaćuju našu ukupnu ponudu. Također, moramo ih poticati da nas posjećuju tijekom cijele godine, a ne samo tijekom srpnja i kolovoza kada je Dalmacija prenapučena“, izjavila je Vladović.
Koliko status održive destinacije može pomoći u daljnjoj promociji destinacije i privlačenju novih gostiju najbolje znaju u Međimurju, prvoj hrvatskoj regiji i četvrtoj na svijetu koja je pristupila Green Destination certificiranju. Rudi Grula, direktor županijske turističke zajednice naglasio je da je održivost zapravo evolucija te da je za realizaciju iste najbitnije sustavno rješavanje prostornih planova koji su, iza ljudi i čovječanstva, temeljni resurs za postizanje zelene transformacije.
Održana je i svečana dodjela godišnjih turističkih nagrada
Turističkom destinacijom godine, odnosno novim šampionom hrvatskog turizma proglašen je Dubrovnik, najboljim turističkim događajem godine proglašeni su Đakovački vezovi, dok je u kategoriji Ljudi u turizmu dodijeljena Godišnja nagrada „Anton Štifanić“ – tvrtke/ustanove/udruge Javnoj ustanovi Baraćeve špilje za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica.
Godišnju nagradu „Anton Štifanić“, pojedinac osvojio je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva pri Ministarstvu turizma i sporta, dok je Nagrada za životno djelo uručena Sandi Čorak, znanstvenoj savjetnici u trajnom zvanju u Institutu za turizam.
Hrvatska turistička zajednica dodijelila je i tradicionalnu nagradu Čovjek, ključ uspjeha – djelatnik godine pojedincima u 19 kategorija, dok je Ministarstvo turizma i sporta dodijelilo nagradu za održivost, Naturally yours, koja je ove godine pripala ACI-ju.
Godišnje hrvatske turističke nagrade u ovoj su se godini dodjeljivale prema novom konceptu, odnosno prema novim kategorijama koje su zajedno definirali Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o 15 kategorija, odnosno nagrada za turistički događaj godine, turistički aranžman godine, gastronomski doživljaj godine, hotel i kamp godine, a dodijeljene su i nagrade u aktivnom, kulturnom, nautičkom, poslovnom, ruralnom te zdravstvenom turizmu, kao i nagrade za Unique smještaj godine i turističku destinaciju godine (Šampion hrvatskog turizma).
PR HTZ