Zoološki vrt u Zagrebu uzgaja riječne kornjače kojima će se ojačati populacija tih životinja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U proteklih godinu dana u Zagrebu je na svijet došlo 28 riječnih kornjača, a do listopada 2026. godine potrebno ih je uzgojiti 40. Dio je to projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
„Mladunci su potomci tri mužjaka i pet ženki riječne kornjače. Riječnim kornjačama u Zoološkom vrtu trudimo se pružiti što bolje uvjete za život i razmnožavanje, a 28 mladunaca potvrda su nam da u tome i uspijevamo. Mladunci će kod nas biti još dvije godine, a nakon toga će se preseliti u obnovljenu lokvu u Stonskom polju. Tu će lokvu, u suradnji s partnerima na projektu, urediti Hrvatske vode. Zemljište na kojem se lokva nalazi, bit će ograđeno kako bi mlade kornjače bile zaštićene od predatora među kojima su mungosi i galebovi. Paralelno s time u Zoološkom vrtu Grada Zagreba gradimo trajnu nastambu za riječne kornjače koja će služiti edukaciji posjetitelja o važnosti zaštite tih ugroženih gmazova, ali i daljnjem uzgoju riječnih kornjača kojima će se moći ojačavati njihova populacija u prirodi“, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba na Danu riječne kornjače.
„Budimo oklop riječnoj kornjači“.
Taj se program u povodu Svjetskog dana kornjača u Vrtu organizirao drugi put. Posjetitelje je upoznao s projektom LIFE for Mauremys čiji je slogan „Budimo oklop riječnoj kornjači“.
„U Hrvatskoj imamo šest vrsta kornjača – morske, slatkovodne i kopnene. Samo su dvije slatkovodne vrste – barska i riječna kornjača. Barsku nalazimo gotovo po cijeloj Hrvatskoj, a riječnu samo na nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – Stonu, Maljkovima i Konavoskom polju. Mještani nam govore da je nekada u tom kraju bilo mnogo riječnih kornjača, no da su nestajale s gubitkom svojih staništa. U kontaktu s mještanima učimo jedni od drugih i gradimo dragocjenu bazu znanja. Educiramo građane gdje riječna kornjača živi, kako se hrani, u koje se vrijeme razmnožava, gdje polaže jaja, što joj smeta i koje je životinjske vrste ugrožavaju – predatori i invazivne vrste kornjača. Zahvaljujući tim spoznajama građani nam mogu pomoći u očuvanju riječne kornjače. Ako prepoznaju ugrozu, znaju kome se mogu obratiti kako bi se problemi riješili“, rekla je Anja Neduk, edukatorica na projektu Life for Mauremys iz Udruge Hyla.
Zaštita staništa riječne kornjače
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije trenutačno radi na nizu terenskih aktivnosti kojima je unaprjeđuje stanište riječne kornjače.
„Postavljaju se repelenti protiv divljih svinja i nova sunčališta za riječne kornjače kako bi se stvorili optimalni uvjeti za obitavanje i razmnožavanje kornjača. Radi dodatnog isticanja važnosti područja Natura 2000 kao staništa riječne kornjače, postavljaju se smeđe signalizacijske i interpretacijske ploče te znakovi ‘Pazi! Kornjača na cesti’. Ove će mjere doprinijeti podizanju svijesti javnosti o prisutnosti riječnih kornjača na našem području i potrebi njihove zaštite. U sklopu projekta u tijeku je i uspostava točke za privremeni prihvat slatkovodnih kornjača te edukaciju volontera za rad na njihovoj zaštiti”, kazala je Petra Sisan, koordinatorica tima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije na projektu Life for Mauremys.
Na Danu riječne kornjače u Zoološkom vrtu Grada Zagreba posjetitelji su upoznavali razne vrste kornjača, proučavali njihove preparate, učili koje su invazivne vrste kornjača, te igrali društvene igre povezane sa zavičajnim vrstama kornjača. Razgledali su i izložbu kreativnih radova nadahnutih riječnim kornjačama.
Glavni koordinator projekta LIFE for Mauremys je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.
Foto: ZOO Grada Zagreba