Zoološki vrt u Zagrebu uzgaja riječne kornjače kojima će se ojačati populacija tih životinja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U proteklih godinu dana u Zagrebu je na svijet došlo 28 riječnih kornjača, a do listopada 2026. godine potrebno ih je uzgojiti 40. Dio je to projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
„Mladunci su potomci tri mužjaka i pet ženki riječne kornjače. Riječnim kornjačama u Zoološkom vrtu trudimo se pružiti što bolje uvjete za život i razmnožavanje, a 28 mladunaca potvrda su nam da u tome i uspijevamo. Mladunci će kod nas biti još dvije godine, a nakon toga će se preseliti u obnovljenu lokvu u Stonskom polju. Tu će lokvu, u suradnji s partnerima na projektu, urediti Hrvatske vode. Zemljište na kojem se lokva nalazi, bit će ograđeno kako bi mlade kornjače bile zaštićene od predatora među kojima su mungosi i galebovi. Paralelno s time u Zoološkom vrtu Grada Zagreba gradimo trajnu nastambu za riječne kornjače koja će služiti edukaciji posjetitelja o važnosti zaštite tih ugroženih gmazova, ali i daljnjem uzgoju riječnih kornjača kojima će se moći ojačavati njihova populacija u prirodi“, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba na Danu riječne kornjače.
„Budimo oklop riječnoj kornjači“.
Taj se program u povodu Svjetskog dana kornjača u Vrtu organizirao drugi put. Posjetitelje je upoznao s projektom LIFE for Mauremys čiji je slogan „Budimo oklop riječnoj kornjači“.
„U Hrvatskoj imamo šest vrsta kornjača – morske, slatkovodne i kopnene. Samo su dvije slatkovodne vrste – barska i riječna kornjača. Barsku nalazimo gotovo po cijeloj Hrvatskoj, a riječnu samo na nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – Stonu, Maljkovima i Konavoskom polju. Mještani nam govore da je nekada u tom kraju bilo mnogo riječnih kornjača, no da su nestajale s gubitkom svojih staništa. U kontaktu s mještanima učimo jedni od drugih i gradimo dragocjenu bazu znanja. Educiramo građane gdje riječna kornjača živi, kako se hrani, u koje se vrijeme razmnožava, gdje polaže jaja, što joj smeta i koje je životinjske vrste ugrožavaju – predatori i invazivne vrste kornjača. Zahvaljujući tim spoznajama građani nam mogu pomoći u očuvanju riječne kornjače. Ako prepoznaju ugrozu, znaju kome se mogu obratiti kako bi se problemi riješili“, rekla je Anja Neduk, edukatorica na projektu Life for Mauremys iz Udruge Hyla.
![](https://skitnice.hr/wp-content/uploads/2024/06/Anja-Neduk-Ivana-Kovarik-Antonović-Ivan-Cizelj-Petra-Sisan-i-maskota-riječne-kornjače-Mara-1024x834.jpeg)
Zaštita staništa riječne kornjače
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije trenutačno radi na nizu terenskih aktivnosti kojima je unaprjeđuje stanište riječne kornjače.
„Postavljaju se repelenti protiv divljih svinja i nova sunčališta za riječne kornjače kako bi se stvorili optimalni uvjeti za obitavanje i razmnožavanje kornjača. Radi dodatnog isticanja važnosti područja Natura 2000 kao staništa riječne kornjače, postavljaju se smeđe signalizacijske i interpretacijske ploče te znakovi ‘Pazi! Kornjača na cesti’. Ove će mjere doprinijeti podizanju svijesti javnosti o prisutnosti riječnih kornjača na našem području i potrebi njihove zaštite. U sklopu projekta u tijeku je i uspostava točke za privremeni prihvat slatkovodnih kornjača te edukaciju volontera za rad na njihovoj zaštiti”, kazala je Petra Sisan, koordinatorica tima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije na projektu Life for Mauremys.
![riječne-kornjače](https://skitnice.hr/wp-content/uploads/2024/06/Riječne-kornjače-u-zagrebu-edited.jpeg)
Na Danu riječne kornjače u Zoološkom vrtu Grada Zagreba posjetitelji su upoznavali razne vrste kornjača, proučavali njihove preparate, učili koje su invazivne vrste kornjača, te igrali društvene igre povezane sa zavičajnim vrstama kornjača. Razgledali su i izložbu kreativnih radova nadahnutih riječnim kornjačama.
Glavni koordinator projekta LIFE for Mauremys je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.
Foto: ZOO Grada Zagreba