U Latinskoj Americi počinje uzgoj čupavouhih lemura, kritično ugrožene vrste (CR) prema IUCN-ovu Crvenom popisu. Temeljni par činit će četverogodišnja ženka iz Zagreba i dvogodišnji mužjak iz češkog Olomouca.
Mladi čupavouhi lemuri upravo su stigli u Cotiju, mjesto kraj São Paula u Brazilu.
„Iz tamošnjeg zoološkog vrta potvrdili su nam da su životinje dobro podnijele put i da se sada polako privikavaju na novi životni prostor. Nadamo se da će se međusobno dobro slagati te da će ostvariti plan Udruženja zooloških vrtova i akvarija Latinske Amerike (ALPZA). Ove su dvije mlade snažne i zdrave životinje izabrane da budu temeljne jedinke budućeg uzgojnog programa vrste unutar Alpze“, kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Čupavouhi lemur endemska je vrsta istočne prašume Madagaskara. Najveću joj ugrozu predstavlja gubitak staništa, no ugrožava je i krivolov. U posljednjih dvadesetak godina populacija joj se smanjila za čak 80 posto. Za budućnost vrste važno je njezino očuvanje u prirodnom staništu, ali i uzgoj njezine rezervne populacije izvan divljine.
„Ponosni smo što je našoj čupavouhoj lemurici dodijeljena u svjetskim razmjerima izuzetno važna uloga. Njezini geni daju nam razloga za optimizam. Vjerujemo da sa svojim partnerom u Južnoj Americi može stvoriti dinastiju sličnu onoj svojih roditelja. Njezini roditelji Padme i John John uključeni su u Europski program za ugrožene vrste (EEP). Padme je u Zagreb došla iz talijanskog Bussolenga, a John John iz danskog Kopenhagena. Ovdje su u sedam godina koliko žive zajedno, imali tri okota s ukupno pet potomaka“, rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba.
Budući da je svaka jedinka čupavouhih lemura na svijetu dragocjena, iako je mlada zagrebačka ženka napustila EEP, zoološki vrt u Cotiji obvezao se zoološkom vrtu u Zagrebu javljati novosti o njoj te razvoju skupine kojoj će biti na čelu.
Čupavouhi lemuri žive u grupama koje broje od dvije do pet jedinki. U grupi vlada matrijarhat, tj. njome dominira glavna ženka.
Čupavouhi lemuri postaju spolno zreli s 20 mjeseci. Majke drugih vrsta lemura tijekom hranjenja svoje mlade nose na trbuhu, no majke čupavouhih lemura za to vrijeme potomke nose u ustima ili ih ostavljaju na sigurnom.
Ovi primati hrane se voćem, lišćem, sjemenkama i nektarom.
U prirodi su aktivni u sumrak i rano ujutro. Dan provode visoko u krošnjama.
Mladunci brzo postaju jako vješti penjači. Već s pet mjeseci sposobni su popeti se do vrhova čak i najvišeg drveća.
Foto: ZOO Grada Zagreba