Još veće “Brdo knjiga” i ove je godine nadmašilo sva očekivanja kroz četverodnevno književno-planinsko druženje u samoborskom Centru Bunker.
Drugi festival knjiga i planina “Brdo knjiga” okupio je najbolje i najiskusnije iz svijeta planinarstva, alpinizma i planinske literature koji su posjetiteljima donijeli mnoge inspirativne priče. Čuli smo kako su nastajala pojedina djela, što je autore inspiriralo, kako se istraživalo o događajima koji su obilježili pojedine krajeve Lijepe naše. Kako su se pojedinci borili s divljinom, svojim mislima te vrlo često surovim uvjetima. Što je to što im nije dalo odustati i kako je planinska literatura često bila savršen suputnik.
Od izložbi slika, fotografija i plakata, predstavljanja vrhunskih starih i novih knjiga te medijskih projekata, preko praktičnih radionica do sportskih i inspirativnih planinarskih izleta, posjetitelji su i ove godine svjedočili pravoj fešti dobre energije, zanimljivih misli i impresivnih slika. Na Brdu se čitalo i najnovije knjige, ali i stare klasike, poput Ivane Brlić-Mažuranić, Dragojle Jarnević i prvog hrvatskog romana „Planine“ Petra Zoranića u izvornoj verziji iz 1536. godine!
Na festivalu “Brdo knjiga” sudjelovali najbolji autori planinske literature
Već tradicionalno mjesto više tražilo se kada je svoju najnoviju knjigu “Penjačevi zapisi” promovirao Stipe Božić, putopisac, alpinist koji se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata. Na svojim je putovanjima snimio je mnoštvo izvrsnih fotografija te ih izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama. Kao snimatelj filmskih i video materijala o nepoznatim dijelovima svijeta koje je osvajao, Božić je snimio i režirao više od 100 dokumentaraca za koje je nagrađivan na međunarodnim filmskim festivalima.
Ana Lemić zaljubljenica u Velebit predstavila je svoju knjigu “Sela i stanovi na Velebitu, svjedočanstva života od nastanka do nestanka”.
Onaj tko je jednom bi na Velebitu zna koliko malo treba da se ta planina usadi duboko u srž svakog bića. Ana Lemić svakako je jedna od njih, cijeli život vezana za Gospić i Liku. Godinama je posjećivala svako selo, zaselak, kuću na Velebitu i istraživala, te na kraju sve pretočila u ovu knjigu.
Srce mog medvjeda
Inicijator festivala Milan Majerović-Stilinović predstavio je svoj roman “Srce mog medvjeda”. Nakon hvaljenje zbirke priča “Što sam naučio na planini”, autora je ovoga puta inspirirao Gorski kotar i posebno jedan njegov stanovnik. Roman “Srce mog medvjeda” prati osebujnog šumskog pustinjaka Marka Turka. Živio je u srcu Gorskoga kotara krajem 19. stoljeća, a pričalo se da je pripitomio medvjeda. Kako ga je jedan običan izlet inspirirao na istraživanje i pisanje Majerović-Stilinović je objasnio:
– Vraćajući se s jednog od naših tradicionalnih zimskih izleta s Risnjaka, moji prijatelji i ja naišli smo na ploču na kojoj je stajala lokacija Markov brlog. Znali smo mi od prije za taj dio Nacionalnog parka Risnjak, jedne od staza koje vode na Risnjak iz Crnoga Luga, ali sam se tada zapitao tko je Marko Turk? Počeo sam istraživati. Čovjek koji je bio običan seljak napravio je brlog i živio tamo od 1859. godine. Dobar dio svojeg života provodio je tamo radeći tko zna što, a pričalo se čak da je pripitomio medvjeda. Pisalo je na toj istoj ploči i da je umro 1942. godine u talijanskom fašističkom logoru Gonars kao jedan od tisuća i tisuća Gorana. Taj dio mi je ostalo u glavi. Mjesecima. I onda mi je tek tada sinula ideja – želim napisati roman! I tako je sve krenulo.
Staze iz kojih rastu ljudi
Okrugli stol “Staze iz kojih rastu ljudi” donio je priče o posebnim vezama s planinama i planinskom literaturom pričao je trojac Tatjana Šavorić, Ranko Dragičević i Nikola Horvat. Oni su hodači na duge staze, humanitarci, jednostavno ljudi koji su iz raznih razloga krenuli koračati te svoje doživljaje i emocije na kraju prelili među korice knjiga.
Dama u ovom društvu, Tatjana Šavorić prva je žena koja je sama u zimskim uvjetima prehodala 1100 kilometara dugu turističko-planinarsku stazu Via Adriatica, koja se proteže od Prevlake nedaleko Dubrovnika do rta Kamenjak kod Pule. Nedavno je postala i prva žena koja je sama prehodala Slavonski planinarski put dugu 345 kilometara.
Umjetnička gostovanja
Glazbenim izvedbama publiku je razveselio sjajni jazz par Lela i Joe Kaplowitz, kao i Nina Ćorić i Morenito de Triana. Oni su, praćeni plesačima, u nedjelju donijeli vatreni duh španjolskog flamenca na livadu Planinarske kuće Scout u Koretićima. Tamo je „kulturno uzdizanje“ uz usputno čitanje planinske literature okončano velikom feštom u koju su se uključili i lokalni planinari s proslavom 25. rođendana svog kluba Scout.
Posebna zanimljivost svake večeri bio je angažman poznatih glumaca. Dijelove iz kultne britanske knjige „Živa planina“ škotske autorice Nan Shepherd čitala je Doris Pinčić Guberović. Dijelove nove knjige Stipe Božića „Penjačevi zapisi“ na pozornici je u dobrom raspoloženju interpretirao Stipin prijatelj Vedran Mlikota. Alen Šalinović oduševio je publiku čitanjem ulomaka iz romana „Srce mog medvjeda“, nove knjige Milana Majerovića-Stilinovića.
Interaktivni izleti u Žumberak i Samoborsko gorje postali su omiljeni dio ovog jedinstvenog festivala koji je zaključen nedjeljnim kulturnim uzdizanjem na Samoborsko gorje. Hodalo se, družilo, pjevalo i čitalo ulomke djela iz hrvatske planinarske književnosti.
Čitamo se i sljedeće godine!
Fotografije: Marko-Lorenzo Blaslov
Prethodni članak: Brdo knjiga od četvrtka u Samoboru