Golica i narcise zajedno stvaraju jedan od najprepoznatljivijih proljetnih prizora u Karavankama. Ovaj vrh visok 1835 metara uzdiže se sjeverno iznad Jesenica, na granici Slovenije i Austrije, a dio je glavnog grebena zapadnih Karavanki koji se proteže od Jakljeva sedla do sedla Suha. Uz glavni vrh, na grebenu se nižu i Krvavka (1785 m) te Mala Golica (1646 m).
Golica u svibnju: Kada narcise preuzmu vrijeme je za nezaboravan planinarski izlet
Upravo po svom ogoljenom, travnatom grebenu iznad 1500 metara Golica je i dobila ime. Njezine strme južne padine u svibnju prekriju gorske narcise (sunovrata), pa Golica tada postaje jedno od najljepših i najposjećenijih proljetnih izletišta i planinarskih odredišta u ovom dijelu Slovenije.
Kako do Golice i gdje parkirati?
S autoceste Ljubljana – Jesenice izađite na izlazu Lipce (također Hrušica) i pratite cestu u smjeru Jesenica. Tu već počinju znakovi za Planinu pod Golico i kreće 5,5 km duga uska asfaltirana cesta. Iz Planine pod Golico nastavljamo voziti do sljedećeg raskrižja, gdje već kreću planinarski putokazi i staze. Odavde vozimo još 50-ak metara do parkirališta. Točne koordinate su 46.465880, 14.050577.
Kako na vrh Golice?
Uspon koji kreće iz sela Planina pod Golico i vodi prema planinarskom domu Koča na Golici jedan je od najčešćih izbora za sve koji žele na vrh Golice.
Oznake vode lijevo, uzbrdo, asfaltiranom cestom. Nakon kraćeg uspona prolazi se pokraj seoskog turizma Betel, a zatim se dolazi do raskrižja na kojem treba nastaviti desno, u smjeru Golice. Nekoliko minuta dalje cestom stiže se do kolibe pri Fencu. Upravo na tom dijelu treba biti pažljiv jer se svega nekoliko koraka dalje, s desne strane, odvaja široka markirana staza za Golicu.
Staza se isprva penje preko kratke livade, a potom ulazi u ugodnu šumsku sjenu. Nakon otprilike pola sata hoda izlazi se na makadamsku cestu, kojom treba krenuti desno, ali samo do donje stanice teretne žičare. Od toga mjesta put se nastavlja prema Koči na Golici, stazom koja se sve strmije uspinje kroz šumu koja postupno postaje sve rjeđa.
Nakon nešto više od sat vremena hoda izlazi se iz šume na otvorene padine, s kojih se planinarski dom već vidi ispred vas. Malo dalje dolazi se do raskrižja, gdje treba skrenuti lijevo, dok desni odvojak vodi prema Struški, Markljevu Rovtu i Pustomu Rovtu. Odatle se nastavlja prema domu, a završni dio uspona nešto strmiji. No, nakon toga, izlazi se iz šume i polako se počinju otvarati prizori zbog kojih se ljudi ovdje iz godine u godinu iznova vraćaju. Travnate padine u svibnju će vas oduševiti. Prizor je kao da je sve prekriveno snijegom. A onda kako se približavate, vidite bijele cvjetove kako plešu nošeni vjetrom. Golica je jedan od najljepših proljetnih izleta, a upravo narcise i prizor koji stvore razlog su masovnog dolaska mnogih planinara.
Od Koče na Golici put dalje vodi prema sjeveru.
Najprije se uspinje blažim travnatim padinama, a zatim staza postaje strmija. Nakon dvadesetak minuta uspona nagib popušta i put skreće ulijevo. Slijedi još približno petnaest minuta hoda po sve otvorenijem i panoramskijem vršnom grebenu Golice.
Za uspon od polazišta do Koče na Golici potrebno je oko 1 sat i 30 minuta, a od doma do vrha Golice još oko 40 minuta.
Kada na Golicu?
Golica je travnati vrh koji pruža predivne poglede u svako doba godine. No u svibnju i početkom lipnja, kada cvjetaju narcise Golica se pogotovo vikendom pretvara u jednu od najpopularnijih destinacija planinara, fotografa i snimatelja.
Upravo zbog velikih gužvi i nemogućnosti mimoilaženja velike količine automobila organizira se prijevoz autobusima, a sve detalje pogledajte OVDJE. Stoga, želite li posjetiti Golicu u vrijeme cvata narcisa, pokušajte si organizirati izlet radnim danom da izbjegnete gužve.
Golica ipak nije samo planina narcisa
Golica nije planina koja osvaja samo visinom, nego atmosferom. Njezina je posebnost baš u tome što spaja laganu planinarsku euforiju s jednom od najljepših proljetnih kulisa u Sloveniji.
Fotografije: Tea Rožman Svedrović