Noćas počinje ljetno računanje vremena, kazaljke na satu pomičemo sat unatrag i spavamo sat vremena kraće.
Dva puta godišnje, svjedočimo pomičemo kazaljke na satu, ovoga puta u noći s 29. na 30. ožujka. U noći sa subote na nedjelju posljednjeg vikenda u ožujku kazaljke pomičemo sat unaprijed, a dan traje sat vremena kraće. Standardna promjena računanja vremena uvedena je davno kada je takvo nešto donekle imalo smisla, a pitanje je zašto je još uvijek na snazi iako su ga mnoge zemlje svijeta ukinule. No, ne i Hrvatska.
Povijest ljetnog računanja vremena
Prvi prijedlozi o promjeni vremena datiraju još iz 18. stoljeća, kada je američki znanstvenik i političar Benjamin Franklin predložio pomicanje vremena kako bi se uštedjela energija. Ideja je postala službenom praksom tijekom Prvog svjetskog rata, kada su mnoge zemlje uvele ljetno računanje vremena kako bi smanjile potrošnju ugljena i goriva. Nakon toga, praksa se nastavila primjenjivati, a danas mnoge zemlje diljem svijeta koriste ovu metodu.
Ljetno računanje vremena u Europi započinje posljednje nedjelje u ožujku, kada se kazaljke pomiču jedan sat unaprijed. To znači da gubimo jedan sat sna, ali dani postaju duži, što omogućava dulje korištenje prirodnog svjetla.
Ljetno računanje vremena baš kao i zimsko uvelike utječe na zdravlje pojedinaca
Mnogi ljudi osjete negativne posljedice promjene vremena koje su se odavno pokazale beskorisnima, osobito u prvim danima kada je i šok za organizam najveći. Dakle, dvaput godišnje naš organizam uz svakodnevni stres trpi i ovaj, a istraživanja pokazuju da nije bezazlen. Evo samo nekih negativnih utjecaja:
- Poremećaj sna – promjena vremena može utjecati na biološki ritam organizma, što kod nekih ljudi izaziva nesanicu ili umor.
- Smanjena produktivnost – prilagodba na promjenu vremena kod nekih ljudi uzrokuje smanjenje koncentracije i efikasnosti u svakodnevnim poslovima.
- Promjene u raspoloženju – istraživanja pokazuju da promjene u vremenu mogu utjecati na razinu hormona, uzrokujući oscilacije u raspoloženju.
- Utjecaj na sigurnost u prometu – statistike pokazuju da se nakon promjene vremena često povećava broj prometnih nesreća.
Što to znači za vozače?
S ljetnim računanjem vremena, dnevna ili kratka svjetla na motornim vozilima tijekom vožnje danju ne moraju biti upaljena, osim kod vozača motocikala i mopeda koji su obvezni voziti s uključenim dnevnim svjetlima i po danu, jer se ta obveza na njih odnosi tijekom cijele godine.
Već nekoliko godina raspravlja se o mogućem ukidanju pomicanja sata. Europska unija je 2019. godine donijela odluku da će zemlje članice moći same birati hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena. Međutim, do danas nije postignut konačan dogovor o tome hoće li se praksa ukinuti na razini cijele EU.