Trebate ideju za izlet? Volite laganije planinarenje u kombinaciji sa pogledom na more? Otok Krk koji je udaljen samo sat i trideset minuta od Zagreba nudi vam više od 300 kilometara uređenih staza raznih težina, a za jednostavnije snalaženje možete instalirati i aplikaciju Krk Hike. Mi smo se odlučili na lagano planinarenje stazom dugom 6,5 kilometara u jednom smjeru koja počinje ispod crkve sv. Ivana u Baškoj, te ide preko platoa Mjeseca i završava na vrhu Diviška.
Staza je prikladna i za klince, dobro je označena putokazima i markacijama (koje su atipično žute i zelene boje). Proljeće je idealno vrijeme za ovakve šetnje, jer temperature su ugodne, sunce ne prži kao ljeti, a treba imati na umu da na ovakvoj stazi nigdje nema prirodnog hlada. Putem pripazite na klupka paučine koja se nalaze na malim borovima jer unutra je borov prelac, dlakava gusjenica leptira koja se obično u periodu od veljače do travnja spušta na tlo. Dodir s dlačicama borovog prelca izaziva alergijsku reakciju, a posebno su opasni za četveronožne ljubimce. Zanimljivo je da su prirodni neprijatelji borovog prelca ptice kukavice.
Nepregledno prostranstvo suhozida s pogledom na more ostavlja bez daha, a specifični za ovo područje su mrgari – suhozidne građevine namijenjene za povremeno prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Sastoje se od zajedničkog centralnog prostora sale i poput latica cvijeta posloženih mrgarića koji su pojedinačno u vlasništvu pastira. Posebnost ovih kamenih „cvjetova“ je to što ih možete pronaći jedino na južnom dijelu otoka Krka. Gradili su ih samo pastiri iz Bašćanske doline i to ne svi. Mrgara na Krku ima deset, po pet na svakoj visoravni, te još pet na susjednom otoku Prviću koji za ispašu koriste isti ti pastiri iz navedenih mjesta. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca, sakupljenih po krševitim visoravnima kojima poludivlje lutaju u ljetnoj polovini godine. Koliko je (za sada) poznato, osim na krajnjem jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću, takvih mrgara u obliku cvijeta ima na jos dva otoka u svijetu: u Walesu, te na Islandu.
Konačan cilj prvog dana boravka na Krku bila je lokva Diviška i vrh iznad nje visok 471 metar. Lokva je prirodni slatkovodni bazen koji se koristi kao pojilište ovaca, podijeljen na pet dijelova da se spriječi miješanje stada različitih vlasnika. Nalazi se unutar Ornitološkog rezervata Kuntrep koji je proglašen davne 1969. godine. Oštre litice koje se urezuju u Jadransko more od davnina su mjesto na kojem svoja gnijezda svijaju bjeloglavi supovi, a dom su i drugim vrstama ptica kao što su orao zmijar, vjetruša, sivi sokol i morski vranac.
Drugi dan izleta na Krku šetali smo od Baške do plaže Vrženica, preko nudističkog kampa Bunculuka, plaža Jadranova i Mali raj. Navedene plaže idealna su lokacija za višesatno hodanje uz more i uživanje u predivnoj prirodi. Bezbroj pješačkih staza vodi i do plaža Dubna, Konjska, Gnjilova, Vela luka, na vama je samo da odaberete lokacije koje vam se čine najzanimljivije. Ni u špici sezone na navedenim plažama nema gužve jer do njih treba protegnuti noge osim ako dolazite sa brodicom.
Kada se nalazite u Baškoj, nemojte propustiti i posjetite Jurandvor i crkvicu svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča, najstariji hrvatski glagoljički spomenik. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99,5 cm i isklesana od bijelog vapnenca. Bašćanska ploča važna je i iz razloga što se u njoj spominje hrvatski kralj Zvonimir, te je to najstariji poznati dokument u kojem je hrvatsko ime pisano hrvatskim jezikom. Ploča je zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je kralj Zvonimir poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije.
Foto: Domagoj Sever