Ne znam je li ljepša sama Visočica (1619 m), gledajući ju iz podnožja prije završnog uspona onako piramidalnu, obraslu travom i tisućama različitih mirisnih, šarenih cvjetova što ih prilično jak vjetar njiše u svim smjerovima. Nisam sigurna je li ljepši uspon na nju, jer svakim korakom otvara se pogled koji oduzima dah. Ne znam je li to najljepši vidikovac, ali svakako je najmoćniji. I jedan od najljepših. S jedne strane Gospić i okolna sela, s druge vrhovi Velebita iza kojih red mora, a još iza Pag i okolni otoci. Pa opet more. Uzmite vremena gore i uživajte u mirisima, pogledu i tišini.
Iz Zagreba autocestom A1 nakon 2 sata stižemo do sela Rizvanuše (s A1 izlaz Gospić), na kraju kojega kreće makadamski put. Na početku je stanje dosta dobro pa je odluka voziti, do kud ide, odnosno dok ne procijenimo da su oštećenja ceste tolika da je pametnije dalje pješice. Makadam je na nekim mjestima jako oštećen i rupe su prilično duboke, pa bih rekla da terenac ide bez problema svih 10 km, SUV ziher ovih 5 km iz vlastitog iskustva (ako vam ga nije žao ide i dalje), a sve ostalo ide ako je službeni auto. Iako, ekipa iz Gospića je prošla do kraja makadamske ceste starom Opel Astrom, pa su i nas po povratku odveli do auta. Hvala dečki!
U svakom slučaju našim autom prošle smo 5 km, nakon čega parkiramo sa strane na jednom od proširenja kojih ima svako malo. Najprije cestom nastavljamo, a zatim markiranim putem krećemo strmim usponom kroz šumu. Putokaz na tabli kaže da je do vrha Visočice 2 sata, no prošle smo ga za 1,5.
Put kroz šumu je na nekim mjestima obrasao raslinjem, no prohodan i jasno označen. Idealno za pripremu završnog uspona, jer nakon izlaska iz šume i dolaska do razrušenog Gojtanovog doma blizu kojega je danas Planinarska kuća Visočica (1415 m) kreće zadnji uspon od nekih pola sata travnatim dijelom staze do vrha Visočice. Po dolasku, zastanite, okrenite se oko sebe, jer vrh je prirodna čarolija. Okolni vrhovi Velebita, more, otoci, Gospić i sela s druge strane. Kutija sa žigom je na grebenu prije vrha.
Gojtanov dom na Visočici kreće u obnovu
15. svibnja 2024. obradovala nas je vijest da stari Gojtanov dom ide u obnovu. Iz PP Velebit tada su izvijestili da su osigurana financijska sredstva za uređenje planinarskih domova među kojima je i Gojtanov dom na Visočici.
PP Velebit još u rujnu 2021. godine prijavljuje se na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za financiranje projektne dokumentacije za inicijativu rekonstrukcije planinarskog doma na Visočici. Ideja je prepoznata od strane Ministarstva gospodarstva te je FZOEU prihvatio ideju i osigurao sredstava za financiranje u iznosu od 1,5 milijuna eura za izgradnju planinarskog doma što čini 80 % ukupnih troškova izgradnje, a 20 % financirat će se iz zajedničkih sredstava Parkova Hrvatske.
Ivan Gojtan bio je poznati gospićki odvjetnik, kulturni djelatnik, pisac i planinar, stoji na tabli PK Visočica koja je postavljena u spomen na 155 godinu od njegovog rođenja.
Planinarski dom na Visočici izgrađen je i otvoren 1929. godine te nazvan „Gojtanov dom“. Ivan Gojtan umro je 1939. godine, a godinu dana kasnije Dom na Visočici, koji nosi njegovo ime zapaljen je. Skupština Planinarskog društva „Visočica“ 1961. godine odlučila je da se Dom ponovno izgradi. Dvije godine poslije ponovno je otvoren i sve do Domovinskog rata bio izuzetno posjećivan. No, 1991. ponovno je zapaljen. Stoga je izgradnja ovakvog doma od velike važnosti za cijelu planinarsku zajednicu, ali i sve buduće naraštaje.
Fotografije: Tea Rožman Svedrović