Tradicija čipkarstva u Hrvatskoj vuče svoje korijene još iz 1400. godine kada su pavlinski svećenici svojim dolaskom u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće.
Mnogima je grad poznat po danas najvećem zatvoru u Hrvatskoj, a rijetki znaju da je već od 1400. Lepoglava bila kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Smještena podno planine Ivančice u Hrvatskom Zagorju, mjesto je gdje je 1503. osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula.
Početak izrade čipke vezan je uz Pavlinske svećenike, a daljni razvoj i učenje čipkarstva nakon ukidanja pavlinskog reda 1786. nastavlja se u privatnim radionicama i postaje tradicija ruralne sredine gdje se čipka u počecima koristila kao ukras za vjerske prostore i crkvenu odjeću, a kasnije kao ukras tradicijske odjeće i kućanstva. Protekom vremena, izrada čipke organizirana je u okviru škola, tečajeva i radionica, te postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica.
Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela na kraju 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja oplemenjuje izradu čipke narodnim ornamentom, a njezin rad iznimno uspješno nastavlja Danica Brössler poslije Prvoga svjetskog rata. Podigla je kvalitetu izrade čipke upotrebljavajući tanki konac i kombinirajući motive iz poznatih čipkarskih središta s narodnim i baroknim elementima, te je zaslužna za danas prepoznatljiv dizajn lepoglavske čipke.
Za izradu čipke koristi se veoma tanak pamučni ili laneni konac, okrugli tvrdi podložak (dedek), te batići. Ova plemenita vještina ”igre s batićima”, kojih uvijek mora biti paran broj i najviše 68, prenosi se s koljena na koljeno, a u lepoglavskom kraju trenutno ima oko stotinjak čipkarica. Lepoglavska čipka, bijela ili bež, sadrži stilizirane oblike flore i faune te barokne i geometrijske motive. Da bi izradila čipku promjera petnaestak centimetara vješta i iskusna čipkarica mora svakodnevno raditi osam sati i to tijekom tri tjedna. Mlađe čipkarice danas čipku izrađuju i koriste u mnogim modnim kreacijama, a Snježana Varović izrađuje i unikatan nakit (narukvice, broševe, ogrlice, prstenje, naušnice) gdje koristi čipku, tanke niti žice i perle.
Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koji se svake godine održavaju u rujnu od 1997. godine, te se maleni gradić u srcu Zagorja na nekoliko dana pretvara u europsku prijestolnicu čipke.
Foto: Domagoj Sever